CIA objavila tajne dokumente: Bijela kuća još 1998. upozorena na mogući napad avionom
I Bil Klinton i Džordž Buš kasnije su pred Komisijom rekli da su bili svjesni prijetnje koju je predstavljala Al-Kaida
Američka Centralna obavještajna agencija objavila je 69 do sada povjerljivih predsjedničkih obavještajnih izvještaja koji pokazuju da je Bijela kuća godinama prije napada 11. septembra bila upozoravana na mogućnost velikog terorističkog napada. Tajna upozorenja U jednom od izvještaja iz septembra 1998. godine navodi se da bi teroristička mreža Al-Kaida mogla usmjeriti avion napunjen eksplozivom prema nekom američkom gradu. Dokument je poslan Bijeloj kući u vrijeme kada je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio Bil Klinton (Bill Clinton). Gotovo tri godine kasnije, 11. septembra 2001. godine, otmičari su putničkim avionima izveli napade na Njujork (New York) i Vašington (Washington). Riječ je o najvećoj zbirci dokumenata o napadima 11. septembra koju je CIA do sada objavila. Strogo čuvani dokumenti Predsjednički obavještajni sažeci spadaju među najstrože čuvane dokumente američkih obavještajnih službi. Uobičajeno se objavljuju tek nakon nekoliko decenija, između ostalog kako bi se zaštitili izvori i izbjegle moguće diplomatske posljedice. Objavljeni materijal ne donosi velika nova otkrića, ali detaljno pokazuje koliko je CIA upozoravala Bila Klintona, a kasnije i Džordža Buša (George W. Bush), na prijetnju koju su predstavljali Al-Kaida i njen vođa Osama bin Laden. Dokumenti istovremeno potvrđuju jedan od glavnih zaključaka Komisije koja je istraživala napade 11. septembra – američke obavještajne službe kontinuirano su upozoravale na Al-Kaidu, ali nisu uspjele shvatiti razmjere napada koji se pripremao. Brojna upozorenja Informacije o Osami bin Ladenu i Al-Kaidi bile su nepotpune, a među brojnim nejasnim i često proturječnim upozorenjima bilo je teško prepoznati tragove koji će kasnije postati očigledni. CIA je tih godina slala sve više izvještaja o Al-Kaidi. Međutim, među zvaničnicima je postojao strah od takozvanog „zamora od upozorenja“, odnosno mogućnosti da stalno ponavljanje neodređenih prijetnji umanji njihovu težinu. Analitičari CIA-e kasnije su ukazivali i na činjenicu da terorizam prije napada nije bio među glavnim obavještajnim prioritetima. Avion pun eksploziva Posebnu pažnju privlači upravo upozorenje iz 1998. godine o mogućnosti da avion napunjen eksplozivom bude iskorišten za napad na američki grad. Prema navodima CNN, istražiteljima napada 11. septembra ranije je bilo poznato ovo upozorenje, ali do sada nije bilo poznato da je informacija stigla sve do predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Nakon tog izvještaja sličan scenario više se nije značajnije pojavljivao u upozorenjima koja su stizala do Bijele kuće. Ključni propusti I Bil Klinton i Džordž Buš kasnije su pred Komisijom rekli da su bili svjesni prijetnje koju je predstavljala Al-Kaida. Komisija je, međutim, zaključila da nijedan od njih nije u potpunosti shvatio koliko bi ljudi ta organizacija mogla ubiti niti koliko brzo bi napad mogao biti izveden. Problem, prema kasnijim analizama, nije bio samo u nedostatku informacija. Američke službe raspolagale su brojnim fragmentima podataka, ali ih nisu uspjele povezati u jasnu sliku operacije koja se pripremala. Posljednje upozorenje U jednom od posljednjih obavještajnih izvještaja prije napada, od 28. avgusta 2001. godine, i dalje se upozoravalo da Al-Kaida predstavlja ozbiljnu prijetnju. Međutim, u tom izvještaju više se nije spominjao napad avionima niti direktan napad na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država. Kao moguće metode navedeni su atentati, otmice, napadi raketama i minobacačima, kao i upotreba hemijskog ili biološkog oružja. Velike posljedice Napadi 11. septembra potom su doveli do temeljne reorganizacije američkog sigurnosnog sistema, uključujući osnivanje Ministarstva domovinske sigurnosti i jačanje saradnje između CIA-e, FBI-ja i drugih sigurnosnih službi. Objavljeni dokumenti tako ponovo otvaraju pitanje koliko su američke vlasti znale prije 11. septembra i zašto brojna upozorenja nisu dovela do konkretnijih mjera koje bi mogle spriječiti jednu od najvećih tragedija u novijoj historiji Sjedinjenih Američkih Država.
IZVOR: avaz.ba