Novi alarm za svjetsku ekonomiju: Evropske sile više ne vjeruju stranim trezorima za čuvanje zlata
Francuska, Njemačka i Holandija premještaju dio rezervi, dok centralne banke širom svijeta ubrzano povećavaju kupovinu zlata
Evropske centralne banke sve više mijenjaju način na koji čuvaju svoje zlatne rezerve. Dio zlata koji je decenijama bio pohranjen u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim inozemnim lokacijama sada se premješta bliže Evropi, a kao jedan od glavnih razloga navode se geopolitička i ekonomska neizvjesnost. Holandska centralna banka nedavno je potvrdila da je oko 86 tona od ukupno 313 tona zlata koje se nalazi u SAD-u i Kanadi premješteno u London. Kao razlog navedeni su rastući geopolitički nemiri i potreba da zlato bude brzo dostupno u slučaju ozbiljne krize. Slične poteze ranije su povukle i druge evropske zemlje. Francuska je ove godine objavila da je dio svojih zlatnih rezervi iz SAD-a vratila u domovinu, dok je njemačka Bundesbanka do 2016. godine iz inozemnih skladišta prebacila više od 216 tona zlata – 111 tona iz Njujorka i 105 tona iz Pariza. Zlato bliže matičnoj zemlji Analitičari ističu da premještanje zlata ne znači nužno da centralne banke očekuju veliki ekonomski slom ili novu globalnu krizu. Džozef Kavatoni (Joseph Cavatoni), viši tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council), rekao je za BBC da ratovi i trgovinske tenzije utiču na odluke o lokaciji rezervi, ali nisu jedini niti nužno najvažniji faktor. Inflacija, kamatne stope i mogućnost da se zlatom brzo trguje također imaju značajnu ulogu. Guverner holandske centralne banke Olaf Slajpen (Olaf Sleijpen) poručio je da cilj nije očekivanje katastrofe, već jačanje otpornosti i spremnosti za eventualne krizne situacije. London ostaje ključno središte London se smatra jednom od najvažnijih svjetskih lokacija za trgovinu zlatom. Ispod Engleske banke nalazi se oko 400.000 zlatnih poluga, čija se vrijednost procjenjuje na više od 200 milijardi funti. Zbog razvijenog tržišta i mogućnosti brze kupovine i prodaje, London ostaje jedna od najpopularnijih lokacija za skladištenje zlatnih rezervi. Ipak, centralne banke sve više diverzificiraju lokacije na kojima čuvaju svoje rezerve. Istraživači Goldman Sachsa Lina Tomas (Lina Thomas) i Dan Strajven (Daan Struyven) navode da mjesto skladištenja zlata postaje sve važnije za upravljanje rezervama. Centralne banke gomilaju zlato Trend povećane kupovine zlata traje još od globalne finansijske krize. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke posljednje četiri godine u prosjeku kupuju oko 1.000 tona zlata godišnje, dvostruko više nego tokom prethodne decenije. Zlato je istovremeno snažno dobilo na vrijednosti i dostizalo rekordne nivoe, što je dodatno povećalo interes investitora i centralnih banaka. Njegova privlačnost posebno raste u periodima finansijske i geopolitičke nestabilnosti, kada se smatra sigurnijom rezervnom imovinom. Prema procjenama istraživača Goldman Sachsa, cijena zlata mogla bi do kraja 2026. godine dostići 4.900 dolara po unci. Sve veća potražnja centralnih banaka jedan je od ključnih faktora koji podržavaju rast cijene, dok istovremeno pokazuje da države zlato ponovo posmatraju kao stratešku imovinu čiju lokaciju i dostupnost žele imati pod većom kontrolom.
IZVOR: avaz.ba