U Međugorju počela konferencija o zaštiti prirode: Rijeke i šume BiH pod sve većim pritiskom
U Međugorju je otvorena VII. konferencija o zaštiti prirode koja okuplja stručnjake i institucije radi zaštite rijeka i prirodnih resursa.
Simbolično u 11.55 sati, "pet do dvanaest", u Međugorju je otvorena VII. konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini. Trodnevni skup, koji traje od 11. do 13. rujna, okuplja predstavnike civilnog društva, znanstvene zajednice i nadležnih institucija koji raspravljaju o zaštiti rijeka, posljedicama geoloških istraživanja i rudarenja te očuvanju prirodne i kulturne baštine. Organizator konferencije je Udruženje građana "Fojničani" iz Maglaja, uz podršku Udruge "Dinarica" iz Mostara. Prof. dr. Dalibor Ballian, redoviti profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, upozorio je da se stanje prirodnih resursa više ne smije promatrati odvojeno – nestanak šuma izravno se odražava na količinu i kvalitetu vode te na sposobnost prirode da se obnavlja. Ballian, koji se ekološkim aktivizmom bavi više od dva desetljeća, podsjetio je da je samo do 24. kolovoza ove godine u BiH izgorjelo više od 39.000 hektara šume, a najveći od tih požara, između Tomislavgrada i Kupresa, zahvatio je preko 14.000 hektara. Prema njegovim riječima, priroda više ne uspijeva proizvesti dovoljno pitke vode i čistog zraka u odnosu na to koliko resursa ljudi troše, te je poručio da se društvo nalazi na svojevrsnoj prekretnici između daljnjeg zagađenja i odgovornijeg odnosa prema okolišu. Unatoč alarmantnim brojkama, Ballian smatra da se javna svijest promijenila u odnosu na razdoblje kad je 2005. počeo djelovati protiv izgradnje malih hidroelektrana, kada mediji za tu temu gotovo nisu pokazivali interes. Danas, kaže, i mediji i javnost prepoznaju ekološke probleme, a generacija mladih i obrazovanih ljudi ulijeva mu nadu u pozitivne pomake. Davor Šupuković, tajnik UG "Fojničani", istaknuo je da su u fokusu konferencije očuvanje rijeka i posljedice sve brojnijih i intenzivnijih rudarskih projekata. Prema njegovim riječima, rijeke poput Neretve, Une i Krivaje suočavaju se s ozbiljnim pritiscima. Krivaja je jedna od rijetkih rijeka u BiH koja je ostala bez betonskih pregrada i brana, no danas joj prijeti otvaranje rudnika kroma na lokalitetu Duboštica–Tribija. Tvrtka "Vareški minerali" (ranije "Seven Plus") planira istraživanje i moguću eksploataciju kroma i pratećih minerala na području kroz koje prolaze pritoke Krivaje – Duboštica i Tribija. Koncesija za taj projekt dodijeljena je još 2020. godine, a tijekom 2025. počelo je krčenje šume, izgradnja pristupnih cesta i bušenje. Inspekcijski nadzor utvrdio je da su najmanje četiri probne bušotine izvedene bez potrebnih vodnih dozvola, koje je kompanija naknadno ishodila naknadno. Projekt je već otvorio i sudske sporove – zbog uskraćivanja pristupa koncesijskom ugovoru, kao i zbog pristupnog puta koji prelazi preko više od 36.000 četvornih metara šume i državnog šumskog zemljišta. Eko forum Zenica upozorio je na propuste u federalnim propisima, dok stručnjaci ističu da bi krom mogao putem površinskih i podzemnih voda dospjeti u Krivaju, a potom i u rijeku Bosnu. Šupuković je najavio i da će konferencija predstaviti rezultate istraživanja biološke raznolikosti sliva Krivaje, koje je Mreža za zaštitu prirode ranije provela. Podsjetio je da je Krivaja u prošlosti, zahvaljujući otporu lokalnog stanovništva, uspjela izbjeći izgradnju hidroelektrana, no sada se suočava s drugačijom vrstom prijetnje. Poseban dio programa posvećen je zaštiti Bune, Bunice i Bunskih kanala. Mreža za zaštitu prirode priprema stručnu podlogu kojom bi se ovo područje proglasilo zaštićenim, no istovremeno mu prijete izgradnja autoceste, projekt "Gornji horizonti", urbanizacija i zahvati u riječnim koritima – prijetnje koje je Šupuković naveo kao ključne izazove za taj kraj. Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba "Novi val" iz Blagaja rekao je da su Buna i Bunica pravi prirodni biseri, no naglasio je da se zaštita ne smije svesti samo na pojedine rijeke. Podsjetio je da su ove godine u BiH postale vidljive posljedice klimatskih promjena na vodotoke te najavio da će se sudionici konferencije zalagati za očuvanje svih rijeka u zemlji, koje su, kako kaže, izložene ogromnom pritisku. Đuliman je upozorio i da se diljem Bosne i Hercegovine pripremaju veliki rudarski projekti, zbog čega će im na konferenciji biti posvećena posebna pažnja – s naglaskom na posljedice po prirodu, zdravlje i društvo. Sanela Popović, stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, izrazila je nadu da će konferencija pokazati kako je moguća suradnja institucija i civilnog društva u zaštiti prirode. Istaknula je da postoji prostor za usklađivanje zaštite okoliša s korištenjem prirodnih resursa te da ministarstvo zajedno s Mrežom za zaštitu prirode radi na pokretanju inicijativa koje bi trebale rezultirati proglašenjem novih zaštićenih područja i zaustavljanjem devastacije rijeka kojoj su izložene posljednjih 30 godina. Osim tema vezanih uz rijeke i rudarenje, program konferencije uključuje i panel o utjecaju geoloških istraživanja i rudarenja na okoliš, zdravlje i društvo, predstavljanje arheoloških istraživanja lokaliteta Gradić na Ozrenu, kao i raspravu o uključivanju mladih u znanstvenoistraživački rad. Konferencija u Međugorju traje do 13. rujna.
IZVOR: hercegovina.info