Pakistan između Rijada i Teherana: Islamabad na sve načine pokušava izbjeći rat s Hutima
Vojni savez sa Saudijskom Arabijom stavio je Pakistan pred težak izbor između obaveza prema Rijadu i izbjegavanja sukoba s Iranom
Pakistan se našao pred jednom od najtežih diplomatskih i vojnih dilema – kako ispuniti obaveze prema Saudijskoj Arabiji, a istovremeno izbjeći direktno uključivanje u sukob s jemenskim Hutima i sačuvati odnose s Iranom. Eskalacija sukoba između Saudijske Arabije i Huta, koje podržava Iran, predstavlja prvi veliki test za odbrambeni pakt koji su prošlog mjeseca potpisali Pakistan, Saudijska Arabija i Turska. Prema tom sporazumu, oružani napad na jednu članicu tretira se kao napad na sve tri, dok je Islamabad s Rijadom povezan i ranijim bilateralnim odbrambenim ugovorima. Pritisak na Islamabad Pakistanski zvaničnici procjenjuju da bi prijetnja koju predstavljaju Huti mogla znatno povećati rizik od direktnog uvlačenja Pakistana u rat. Pakistanske trupe već su raspoređene u blizini granice Saudijske Arabije i Jemena, dok je Islamabad i ranije u Saudijsku Arabiju slao hiljade vojnika i eskadrilu borbenih aviona. Uprkos tome, Pakistan zasad ne pokazuje spremnost da preuzme aktivnu borbenu ulogu protiv Huta. - Pakistan pokušava zadržati nizak profil u ovom sukobu jer su i naši vlastiti ulozi visoki. Ne želimo pokvariti odnose s Iranom, rekao je neimenovani zvaničnik pakistanske vlade. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Sadžad Hajder Kan (Sajjad Haider Khan) potvrdio je da se o vojnom odgovoru na napade Huta trenutno ne pregovara. Komplikovana situacija Problem za Islamabad nije samo vojni. Pakistan u velikoj mjeri zavisi od uvoza nafte i plina koji stižu pomorskim rutama kroz Hormuški moreuz i Crveno more, područja u kojima Iran i Huti imaju mogućnost ugrožavanja pomorskog saobraćaja. Odnosi Pakistana i Irana dodatno komplikuju situaciju. Prije dvije godine iranski raketni napadi i udari dronovima na navodne militantne položaje u pakistanskoj provinciji Beludžistan izazvali su uzvratne udare Pakistana, ali su se tenzije nakon toga smirile. Islamabad sada pokušava spriječiti da se odnosi s Teheranom ponovo nađu na ivici otvorenog sukoba. Pakistan je ove sedmice prenio saudijsko upozorenje Iranu kojim se od Teherana traži da obuzda Hute. Istovremeno, načelnik pakistanskog generalštaba, feldmaršal Asim Munir (Asim Munir), razgovarao je s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem (Abbas Araqchi) o mogućnostima obnove diplomatskih napora za deeskalaciju. Težak zadatak posredovanja Iako Iran javno pozdravlja diplomatsku ulogu Pakistana, iranski izvori privatno sumnjaju u sposobnost Islamabada da značajnije utiče na razvoj događaja. Analitičarka Farzana Šaikh (Farzana Shaikh) iz Četam Hausa (Chatham House) smatra da značaj Pakistana u ovoj situaciji više proizlazi iz bliskog odnosa između američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i feldmaršala Munira nego iz stvarnog utjecaja Islamabada na Iran. Tramp je Munira u više navrata nazivao svojim „omiljenim feldmaršalom“, posebno zbog saradnje na pitanjima kriptoindustrije, pristupa SAD-a rijetkim mineralima i borbe protiv terorizma. Analitičar Kamran Bokhari (Kamran Bokhari) iz Vašingtona navodi da Iran komunicira s Pakistanom i zato što Islamabad može poslužiti kao kanal prema vladama s kojima Teheran nema dobre odnose. Međutim, ta uloga može funkcionisati samo dok Pakistan ostaje posrednik, a ne postaje učesnik u sukobu. - Prenošenje poruka je jedno, ali aktivna protuzračna odbrana ili obavještajna podrška je nešto sasvim drugo, što bi Pakistan pretvorilo iz posrednika u borca, upozorava Bokhari. Potreban oprez Islamabad već pokazuje oprez kada je riječ o novim vojnim garancijama u regiji. Nakon sporazuma sa Saudijskom Arabijom, sličan dogovor zatražio je i Kuvajt, ali su pakistanski zvaničnici smanjili obim pregovora zbog straha od dodatnih obaveza. Sa Kuvajtom je na kraju potpisan znatno uži protokol koji obuhvata obuku, sigurnost granica i izgradnju kapaciteta. Pakistan se istovremeno suočava s velikim sigurnosnim pritiscima na vlastitim granicama. Njegove snage raspoređene su duž napete granice s Indijom, dok se vojska bori i s pobunama u zapadnim provincijama. - Pakistanske snage su maksimalno razvučene, zaključuje Bokhari, ocjenjujući da bi svaka dodatna vojna obaveza u Zaljevu za Islamabad predstavljala izuzetno težak zadatak.
IZVOR: avaz.ba