Amerikanci se prisjećaju poginulih 11. septembra: U Nju Jorku satima čitali imena žrtava
Članovi porodica žrtava u Njujorku pridružili su se potpredsjedniku Sjedinjenih Država Džej Di Vensu i četvorici bivših američkih predsjednika
Amerikanci se prisjećaju gotovo 3.000 ljudi koji su poginuli kada su se oteti avioni 2001. godine zabili u Svjetski trgovački centar (WTC), Pentagon i polje u Pensilvaniji. Istovremeno razmišljaju o posljedicama "11. septembra", koje se osjećaju i danas, 25 godina nakon najsmrtonosnijeg napada na tlu Sjedinjenih Država. Članovi porodica žrtava u Njujorku pridružili su se potpredsjedniku Sjedinjenih Država Džej Di Vensu i četvorici bivših američkih predsjednika na mjestu na kojem su se dogodili napadi prije četvrt stoljeća. Ceremonija kod tzv. Ground Zeroa počela je, kao i svake godine, u 8:46 sati minutom šutnje u znak sjećanja na šokantni trenutak kada je let 11 kompanije American Airlines udario u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra. Nedugo nakon toga, članovi porodica žrtava počeli su naglas čitati imena svih 2.977 osoba koje su poginule 11. septembra, kao i šest osoba ubijenih u bombaškom napadu na Svjetski trgovački centar 1993. godine. Čitanje u sumornom tonu trajat će satima. Trenuci šutnje Uslijedit će i drugi trenuci sjećanja kojima će biti obilježeni trenuci pada preostala tri aviona i rušenja dva tornja. Prvi put bit će održana i sedma minuta šutnje u čast hiljadama ljudi koji su od 2001. godine preminuli od bolesti povezanih s toksičnom prašinom koja je mjesecima nakon napada zagađivala zrak. U Arlingtonu u Virdžiniji visoki vojni zvaničnici okupili su se rano u petak i razvili američku zastavu na zapadnoj strani Pentagona, mjestu udara leta 77 kompanije American Airlines, u kojem je poginulo ukupno 184 ljudi. Komemoracija će biti održana i u Šanksvilu u Pensilvaniji, na mjestu pada jednog od četiri oteta aviona, leta 93 kompanije United Airlines, koji je bio usmjeren prema Vašingtonu. Putnici tog leta, nakon što su saznali za ranije napade, pokušali su preuzeti avion od otmičara, ali su teroristi avion zabili u tlo. Nacionalna trauma Ti napadi oblikovali su generacije Amerikanaca koji su proživjeli taj dan ili odrasli u godinama nakon njega. Američka vanjska i unutrašnja politika, kao i stavovi javnosti o sigurnosti, nakon toga više nisu bili isti. Kerolajn Ogonovski, danas 39-godišnjakinja, ove je godine rodila svoje prvo dijete i dala mu očevo ime. Prošle sedmice s njim je posjetila očev grob, a danas je prisustvovala komemoraciji u Bostonu. Džon Ogonovski bio je kapetan leta 11. "Dužni smo mom ocu i svima drugima koje smo toga dana izgubili osigurati da buduće generacije i dalje poučavamo o tome šta se dogodilo, ko su bili ti ljudi, ko su bili ti heroji te kako se naša zemlja ujedinila i zahvaljujući tome ojačala", rekla je kćerka žrtve u telefonskom intervjuu za Reuters. Generacijska bol Od 2001. godine odrasla je generacija Amerikanaca koja je bila premlada da pamti napade, ali su joj životi zbog njih temeljito promijenjeni. Napadi su pokrenuli "rat protiv terorizma", što je dovelo do osnivanja Ministarstva domovinske sigurnosti te višegodišnjih američkih invazija na Afganistan i Irak. Nezadovoljstvo javnosti koje je uslijedilo doprinijelo je usponu Donalda Trampa prije deset godina, kada je obećao da neće ulaziti u nove inozemne sukobe. To je obećanje, međutim, sada na kušnji zbog aktuelnog rata s Iranom. Istovremeno su se američki muslimani i useljenici iz zemalja s muslimanskom većinom suočili s porastom predrasuda i zločina iz mržnje. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da događaji od 11. septembra i danas utiču na način na koji Amerikanci doživljavaju muslimane. Gradonačelnik Njujorka Zoh ran Mamdani, prvi musliman na toj dužnosti, suočio se sa zahtjevima pojedinih republikanaca da ne prisustvuje ceremoniji održanoj u petak, što je on odbio. Žrtve nisu bili samo oni koji su poginuli 11. septembra. Mnogi pripadnici spasilačkih službi koji su nakon napada sedmicama ili mjesecima boravili na mjestu tragedije, kao i stanovnici okolnog područja i drugi ljudi, oboljeli su zbog toksina u zraku te naposljetku preminuli. Procjenjuje se da je oko 4.000 ljudi umrlo od posljedica napada godinama nakon tragedije. Hiljade umrlih godinama kasnije Otac Patrika Vejlena, koji se također zvao Patrik, bio je njujorški vatrogasac koji je intervenirao nakon napada i mjesecima nastavio raditi na mjestu tragedije, usred prašine i ruševina. Godine 2020. dijagnosticiran mu je holangiokarcinom, rijedak oblik raka povezan s izloženošću toksičnim kancerogenim tvarima, a preminuo je 2021. godine. - Vlada mu je rekla da je zrak siguran za disanje, a to očito nije bila istina - rekao je mlađi Vejlen nakon komemoracije koju je ove sedmice organizirala njujorška vatrogasna služba. Informaciju da je zrak na mjestu napada siguran za disanje objavila je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Njena bivša čelnica Kristin Tod Vitman izvinila se u intervjuu za The Guardian 2016. godine, izjavivši da je agencija učinila sve što je mogla s obzirom na tadašnja saznanja. Vatrogasna služba grada Njujorka izgubila je 343 pripadnika na dan napada. Podaci službe pokazuju da je od tada preminulo još više od 600 vatrogasaca, među kojima i neki penzionisani pripadnici koji su učestvovali u akcijama spašavanja, zbog bolesti povezanih s napadima. Samo ove godine preminulo ih je 26.
IZVOR: avaz.ba