Analiza stručnjaka ponovo otvorila pitanje rada HE Ulog i pomora ribe u Neretvi
Na skupu u Konjicu predstavljeni su nalazi prema kojima je hidroelektrana radila u režimu naglih promjena protoka, što se povezuje s prošlogodišnjim uginućem ribe i drugih organizama.
Godinu nakon masovnog pomora ribe u gornjem toku Neretve, stručnjaci i predstavnici lokalne zajednice ponovo su ukazali na potrebu da se utvrdi odgovornost i spriječe novi ekološki incidenti. U Konjicu je održan skup posvećen stanju rijeke pod nazivom "Neretva – godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?". Prisustvovali su predstavnici institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija i građani, a organizator je bila Organizacija sportskih ribolovaca "Konjic", uz podršku Riverwatcha. Prošle godine je, nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane "Ulog" kod Kalinovika, zabilježen veliki broj uginulih riba i drugih riječnih organizama. Među njima su bile i jedinke rijetke mekousne pastrve, kao i rakovi i vodeni insekti. Nadležne institucije tada su saopštavale da nema dokaza koji bi događaj povezali s radom hidroelektrane. Neovisni tim stručnjaka sada tvrdi da nalazi upućuju na direktnu vezu između načina rada hidroelektrane i uslova koji su doveli do pomora. Analizu su proveli prof. dr. Gabriel Singer sa Sveučilišta u Innsbrucku, akademik prof. dr. Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić, koristeći naučni monitoring i satelitske snimke. Prema predstavljenim rezultatima, hidroelektrana "Ulog" je radila u vršnom režimu, poznatom kao hydropeaking, iako okolišna dozvola predviđa protočni režim. Takav rad može izazvati nagle oscilacije vodostaja, dok voda ispuštena iz dubljih slojeva akumulacije može imati nizak nivo kisika. Profesor Singer je naveo da je tokom nekoliko sati ispuštana velika količina vode siromašne kisikom, pri čemu je koncentracija bila ispod nivoa potrebnog za preživljavanje pastrmki, rakova i vodenih kukaca. Prema tim nalazima, pogoršani uslovi u rijeci doveli su do uginuća organizama. Hrabren Kapić iz Organizacije sportskih ribolovaca "Konjic" upozorio je da posljedice nisu samo ekološke, već pogađaju i lokalnu zajednicu koja zavisi od zdravih riječnih ekosistema. Poručio je da zaštita ribljeg fonda mora biti prioritet i da rad hidroelektrane mora biti u skladu s izdatim dozvolama. Pitanje rada HE "Ulog" ranije je razmatrala i Vlada Federacije BiH. U junu su usvojene informacije i zaključci Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, s ciljem zaštite interesa FBiH i sagledavanja utjecaja hidroenergetskih projekata na sliv Neretve. Federalno pravobranilaštvo i nadležna ministarstva dobili su rok od tri mjeseca za izvještaj o poduzetim mjerama, koji istječe 15. septembra. Učesnici skupa predložili su više mjera za zaštitu rijeke. Među njima su odustajanje od novih brana na Neretvi i njenim pritokama, zakonska zaštita slobodno tekućih rijeka i potoka u slivu Neretve, te obaveza da HE "Ulog" radi isključivo u protočnom režimu. Predloženo je i javno dostupno praćenje nivoa vode, koncentracije kisika i temperature u akumulaciji, kod brane, između brane i strojarnice te nizvodno od strojarnice. Zatražena je i izrada međuentitetskog plana reagiranja u slučaju nove ekološke vanredne situacije, kao i usvajanje novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH. Organizatori poručuju da godišnjica pomora ribe treba biti upozorenje da bez stalnog nadzora, jasnih procedura i poštivanja dozvola postoji rizik od ponavljanja slične štete na Neretvi.
IZVOR: news.zimb.online