Godinu dana nakon pomora u Neretvi stručnjaci prozvali HE Ulog: 'Ribe su se jednostavno ugušile'
Stručnjaci u Konjicu tvrde da je rad HE Ulog uzrokovao pomor ribe u Neretvi. Upozoravaju na novu katastrofu i traže hitnu reakciju institucija.
Godinu dana nakon masovnog pomora ribe u gornjem toku Neretve, neovisni stručni tim predstavio je u Konjicu analizu kojom, prema navodima organizatora skupa, izravno povezuje pomor s radom hidroelektrane Ulog. Stručnjaci upozoravaju da postoji opasnost od ponavljanja katastrofe te traže stroži nadzor rada elektrane i hitne mjere zaštite rijeke. Na skupu „Neretva – godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?“, održanom 11. rujna, okupilo se oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija i građana. Organizirala ga je Organizacija sportskih ribolovaca Konjic uz podršku međunarodne organizacije Riverwatch. Analizu su proveli profesor Gabriel Singer sa Sveučilišta u Innsbrucku, akademik profesor Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić. Prema priopćenju organizatora, znanstveno praćenje i satelitske snimke pokazuju da je HE Ulog kod Kalinovika radila u vršnom režimu, poznatom kao „hydropeaking“. Stručni tim tvrdi da je takav rad bio protivan uvjetima okolišne dozvole, koja, kako navode, zahtijeva protočni režim rada. Objašnjavaju da naglo ispuštanje velikih količina vode iz dubljih slojeva akumulacije, siromašnih kisikom, može izazvati ozbiljne posljedice za živi svijet nizvodno. Prema njihovoj analizi, upravo je takvo ispuštanje dovelo do pomora. „Mogli smo jasno dokazati da je hidroelektrana Ulog ispuštala ogromne količine vode siromašne kisikom tijekom nekoliko sati. Razina kisika bila je daleko ispod onoga što je pastrmkama, rakovima i vodenim kukcima potrebno za preživljavanje. Oni su se jednostavno ugušili“, izjavio je Singer predstavljajući nalaze. U pomoru prije godinu dana, nekoliko kilometara nizvodno od elektrane, stradale su ribe, među njima i rijetka mekousna pastrmka, ali i rakovi te drugi riječni organizmi. Organizatori podsjećaju da su nadležne vlasti nakon tadašnjih reakcija javnosti tvrdile kako nema dokaza koji pomor povezuju s radom HE Ulog. Hrabren Kapić, stručni suradnik Organizacije sportskih ribolovaca Konjic, pozvao je institucije da zaštitu Neretve uvrste među prioritete. „Zaštita naših ribljih populacija važna je za prirodu, ali i za lokalno gospodarstvo. Moramo spriječiti da se ovakva katastrofa ponovi. Nadležne institucije moraju raditi svoj posao, a hidroelektrana Ulog mora prestati s nezakonitim radom u vršnom režimu“, poručio je Kapić. U priopćenju se podsjeća da je Vlada Federacije BiH u lipnju razmatrala rad HE Ulog i moguće utjecaje hidroenergetskih projekata na sliv Neretve te usvojila informacije i zaključke koje su pripremila nadležna federalna ministarstva. Prema navodima organizatora, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Federalno pravobranilaštvo dobili su tri mjeseca za izvješćivanje o poduzetim mjerama. Taj rok, navode, istječe 15. rujna. Znanstvenici i konjički ribolovci pozvali su na odustajanje od novih projekata brana na Neretvi i njezinim pritokama te zakonsku zaštitu preostalih slobodnotekućih rijeka i potoka od izvora do Konjica. Među zahtjevima je i rad HE Ulog strogo u skladu s dozvolom te uspostava javno dostupnog sustava koji bi u stvarnom vremenu pratio vodostaj, koncentraciju kisika i temperaturu vode. Praćenje bi, prema njihovu prijedlogu, trebalo obuhvatiti akumulaciju uz branu, dionicu između brane i strojarnice te područje nizvodno od strojarnice, gdje je utjecaj vršnog rada najizraženiji. Traže i međuentitetski plan postupanja u izvanrednim ekološkim situacijama. Pozvali su također na usvajanje novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu FBiH. Prema njihovu obrazloženju, nacrt koji je Vlada FBiH prihvatila 2022. godine omogućio bi brže i učinkovitije postupanje institucija prilikom incidenata na rijekama i jezerima. Ističu da postojeći zakon potječe iz 2004. godine te da, za razliku od predloženog novog teksta, nije usklađen sa zakonodavstvom Europske unije.
IZVOR: hercegovina.info