Gradovi gore, katastrofalna odluka Trojke: Gdje su otišle pare za letjelice
U januaru 2023. godine usvojen je budžet FBiH sa 50 amandmana, među kojima je bio i Amandman XXIV koji će umanjiti sredstva za nabavku letjeljice
Novac za nabavku letjelica za gašenje požara bio je planiran u budžetu Federacije BiH. Nakon godina nečinjenja i katastrofalnih požara koji su uništili desetine hiljada hektara vrijednih šuma, činilo se da je konačno napravljen korak ka uspostavljanju ozbiljnijeg sistema zaštite od požara. Umjesto toga, nova parlamentarna većina taj je novac preusmjerila na izgradnju tunela Hranjen. Nakon godina potpunog izostanka ozbiljne akcije i niza katastrofalnih požara u kojima su opustošene desetine hiljada hektara vrijednih šuma, konačno se 2023. godine u budžetu Federacije BiH pojavio novac za nabavku letjelica za gašenje požara. Ozbiljan korak To je trebao biti prvi ozbiljan korak ka uspostavljanju sistema koji bi Federaciji omogućio da na požare odgovori na vrijeme, prije nego što se pretvore u katastrofu. Umjesto toga, nova parlamentarna većina u Federaciji BiH tu je budžetsku stavku jednostavno prekrižila. Novac je preusmjeren za finansiranje projekta tunela Hranjen – građevinske rupe bez dna, čiji se troškovi godinama povećavaju, dok se rokovi pomjeraju, a konačan račun građanima niko ne zna ili ne želi pokazati. I januaru 2023. godine usvojen je Budžet FBiH sa 50 amandmana, među kojima je bio i Amandman XXIV kojim će se umanjiti sredstva za nabavku letjeljice za gašenje požara za 17.000.000 KM i 3.000.000 za nabavku cjepiva protiv koronavirusa, a dati za izgradnju tunela Hranjen. - Kada se nakon godina odsustva bilo kakve akcije i niza katastrofalnih požara u kojima je opustošeno na desetine hiljada hektara vrijednih šuma, konačno u budžetu Federacije BiH pojavio iznos za nabavku letjelica za gašenje požara, nova koalicija u Parlamentu FBiH je tu stavku potpuno prekrižila i novac preusmjerila građevinskom lobiju, za finansiranje građevinske rupe bez dna i računa, izgradnju tunela Hranjen - poručili su iz „Eko Akcije“. Posljedice prioriteta Tri godine kasnije, posljedice ovakvih prioriteta gledamo na terenu. Prema podacima Evropskog sistema za praćenje šumskih požara, u 2026. godini je u šumskim požarima u Bosni i Hercegovini do sada opustošeno više od 750 kvadratnih kilometara teritorije – gotovo 1,5 posto ukupne teritorije BiH. Direktna šteta već se mjeri milijardama konvertibilnih maraka. Izgorjela je šuma, uništene su poljoprivredne kulture i privatna imovina, a troškovi borbe protiv požara i sanacije posljedica tek će doći. I dok požari i dalje gore širom Bosne i Hercegovine, postaje sve očiglednije koliko je skupo bilo odgađati sistemsko rješavanje ovog problema. Novac za letjelice za gašenje požara postojao je. Politička odluka bila je da se potroši na nešto drugo. Danas račun te odluke plaćamo svi, kroz uništene šume, spaljena imanja, izgubljene ekosisteme i milijarde maraka štete. A račun će, ako se ništa ne promijeni, biti sve veći. Važan projekt Iako radovi na probijanju tunela Hranjen, koji predstavlja ključni dio buduće brze ceste Goražde - Sarajevo, traju, već sada je izvjesno da projekt neće biti završen u okviru trenutno važećeg ugovora. Ovaj itekako važan projekt, postao je rupa bez dna i slika i prilika aktuelne vlasti. Radovi na tunelu Hranjen počeli su 2019. godine. Rok za završetak bio je tri godine, ali ni nakon godina gradnje nije završen. Na izgradnju tunela Hranjen do kraja oktobra 2025. godine već su potrošena 154 miliona KM, gotovo dvostruko više od početne vrijednosti ugovora od blizu 82 miliona KM. Nakon toga je ugovoren i dodatni posao vrijedan gotovo 10 miliona KM, dok tunel još nije završen i potrebna su nova sredstva. Tako je projekt koji je počeo sa 82 miliona KM već premašio 164 miliona KM, a konačan račun i dalje nije poznat.
IZVOR: avaz.ba