Škole se pune učenicima iz inozemstva, sve više porodica vraća se u domovinu
U školama na području Posušja ove godine evidentirano najmanje 15 djece koja su se s porodicama vratila ili doselila iz inozemstva, a među njima je i pet prvašića
Nakon godina provedenih u inozemstvu, sve više porodica odlučuje se vratiti u Posušje ili upravo taj grad izabrati kao novo mjesto za život, a promjene su vidljive i u školskim klupama. U tamošnjim osnovnim i srednjim školama ove je školske godine evidentirano najmanje 15 učenika koji su ranije živjeli ili se školovali izvan Bosne i Hercegovine. Najveći broj povratnika zabilježen je u Osnovnoj školi Ivana Mažuranića, koju ove godine pohađa 14 učenika koji su se s porodicama vratili iz inozemstva. Među njima je i pet učenika koji su ove godine prvi put sjeli u školske klupe. Od ukupnog broja povratnika u ovoj školi, sedmero ih je prethodno živjelo u Austriji, petero u Njemačkoj, a dvoje u Hrvatskoj. Učenici su raspoređeni gotovo u svim razredima, od prvog do devetog. Direktor škole Stipe Bešlić kaže da se trend povratka djece iz inozemstva bilježi već nekoliko godina. - Već posljednje tri godine konstantno bilježimo porast broja povratnika. U prošloj školskoj godini imali smo 23 povratnika, a i ove godine broj je ponovno značajan, kazao je Bešlić za Fenu. Povratak porodica, ističe, predstavlja pozitivnu vijest ne samo za školu već i za lokalnu zajednicu. - To je za našu školu, ali i za cijelu općinu Posušje, jako lijepa i vesela vijest. Iz toga se može iščitati da je Posušje poželjna sredina za život, rekao je. Posebno zanimljivim smatra podatak da se među doseljenim porodicama nalaze i one koje ranije nisu imale porodične ili druge direktne veze s Posušjem. Imamo čak i obitelji koje prije nisu imale nikakvu poveznicu s Posušjem. Nemaju ovdje obitelj niti korijene, nego imaju poznanike, čuli su lijepe i pozitivne stvari i odlučili su se na život u Posušju, kazao je Bešlić. Prema njegovim riječima, porodice se vraćaju ili doseljavaju iz Njemačke, Austrije i Hrvatske, uključujući i one koje su prethodno živjele u Zagrebu. Povratak u domaći obrazovni sistem za pojedinu djecu može predstavljati i određeni izazov, posebno kada ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. "Imamo situacije gdje djeca uopće ne znaju hrvatski jezik. Bilo je roditelja koji su nam se javili čak godinu dana ranije i komunicirali s našom pedagoškom i stručnom službom kako bi se dijete što bolje pripremilo", kazao je direktor. Ipak, iskustvo škole pokazuje da se djeca uglavnom brzo prilagođavaju novoj sredini. - Djeca se vrlo lako uklapaju, vrlo brzo prihvaćaju novu sredinu i brzo uče. Onima koji slabije poznaju hrvatski jezik u početku je malo teže, ali uz pomoć stručnih suradnika, učitelja i roditelja napravi se veliki napredak, dodao je Bešlić. Povratak učenika zabilježen je i u Srednjoj strukovnoj školi Posušje, gdje ove školske godine nastavu pohađa jedna učenica koja se vratila iz Austrije. Prošle godine školu je pohađao jedan učenik povratnik iz Njemačke. U Gimnaziji fra Grge Martića ove godine nema učenika koji su se vratili iz inozemstva, dok su prošle školske godine evidentirana dva takva učenika, oba iz porodica koje su se vratile iz Njemačke. Da se povratak ne ogleda samo u školskim evidencijama pokazuju i podaci Službe za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke. Na području Posušja tokom 2025. godine i do kraja augusta ove godine evidentirano je 18 povratnika iz inozemstva – 11 prošle i sedam ove godine. Na području cijele Županije Zapadnohercegovačke u istom periodu evidentirano je 168 povratnika, od čega 100 tokom 2025. i 68 od početka ove godine. Podaci tako pokazuju da se povratak stanovništva iz inozemstva sve jasnije odražava i kroz broj djece koja ponovo sjedaju u školske klupe u mjestima iz kojih su njihove porodice ranije otišle.
IZVOR: oslobodjenje.ba