Švedska u nedjelju bira vlast, šta trebate znati o izborima i šta je na kocki
Više od osam miliona birača odlučivat će o sastavu Riksdaga i vlasti u najnovijoj članici NATO-a, dok ankete prednost daju opoziciji
Švedska će u nedjelju birati novi saziv parlamenta na izborima koji će odrediti hoće li konzervativni premijer Ulf Kristersson ostati na vlasti još četiri godine ili će se Socijaldemokrati predvođeni Magdalenom Andersson vratiti na čelo države. Ishod bi mogao prvi put donijeti ministarske pozicije i Švedskim demokratama, stranci krajnje desnice s antiimigracijskom politikom. Pravo glasa ima više od osam miliona ljudi u zemlji s približno 10,6 miliona stanovnika. Oni će birati 349 zastupnika u parlamentu u Stockholmu, Riksdagu, koji će potom izabrati sljedećeg premijera. Kristersson predvodi Švedsku od 2022. godine, kada je formirana tročlana koalicija desnog centra. Njegova vlada za parlamentarnu većinu zavisi od vanjske podrške Švedskih demokrata, koji su se iz stranke s korijenima na krajnjoj desnici postepeno približili političkoj matici. Ukoliko desni blok ponovo dobije priliku formirati vlast, Švedski demokrati ovoga puta mogu očekivati mjesta u vladi. Kristerssonova glavna protivnica je Magdalena Andersson, liderica Socijaldemokrata. Njena stranka predvodila je švedske vlade tokom većeg dijela perioda nakon Drugog svjetskog rata. Andersson je bila premijerka od 2021. godine, ali je izgubila vlast na prethodnim izborima. Stručnjaci ocjenjuju da je predizborna kampanja bila rascjepkana i nepovezana. Pitanja poput načina organiziranja zdravstvene zaštite ostala su u sjeni rasprave o tome koje će stranke moći sastaviti novu vladu. „Kriminal je smanjen, inflacija je smanjena. Zbog toga ljudi zapravo ne razgovaraju o tim temama“, rekao je Zeth Isaksson, sociolog koji proučava ponašanje birača na Univerzitetu u Stockholmu. Prema njegovim riječima, građani prvenstveno razgovaraju o tome ko će ući u vladu, pa se izborna utrka uglavnom svodi na to pitanje. Švedskom političkom scenom dominiraju dva velika bloka. Jedan čine četiri stranke desnice, dok se drugi sastoji od četiri stranke ljevice. Zbog toga neće biti presudno samo koja će stranka dobiti najviše glasova, nego koji će blok uspjeti osigurati parlamentarnu većinu. Svaka stranka mora osvojiti najmanje četiri posto glasova kako bi dobila zastupnička mjesta u Riksdagu. Nicholas Aylott, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Södertörn, smatra da bi bilo iznenađujuće kada opozicione stranke ne bi osvojile većinu nakon što su gotovo cijele četiri godine od prethodnih izbora vodile u anketama. Ipak, ocijenio je da je „izuzetno defanzivna“ kampanja Socijaldemokrata možda koštala tu stranku dijela podrške, jer su se pojedini birači mogli zapitati zbog čega bi trebali glasati za nju. Dodao je da je određeni utjecaj mogla imati i poruka desnog bloka da je ujedinjeniji od svojih protivnika. Najveća razlika u odnosu na prethodne izbore odnosi se na položaj Švedskih demokrata. Ta stranka je 2022. godine osvojila 20,5 posto glasova i postala najveća stranka desnice, a ukoliko vlast ostane nepromijenjena, sada može očekivati i ministarske funkcije. Kristersson je u aprilu saopćio da će njegovi konzervativni Umjerenjaci dopustiti Švedskim demokratama ulazak u vladu ukoliko desnica osvoji većinu. Naglasio je da bi on ostao premijer čak i kada bi Švedski demokrati bili snažnija stranka. Švedske demokrate osnovale su tokom osamdesetih godina osobe koje su ranije djelovale u desničarskim ekstremističkim grupama, uključujući neonacističke organizacije. Pod vodstvom Jimmieja Åkessona ublažili su retoriku i izbacili otvoreno rasističke članove. Åkesson predvodi stranku od 2005. godine i pod njegovim vodstvom Švedske demokrate prerasle su iz marginalne političke organizacije u jednu od vodećih stranaka. Aylott je naveo da među dijelom javnosti postoji zabrinutost i nelagoda zbog mogućnosti da Švedske demokrate dobiju ministre. Socijaldemokrati su to posljednjih dana kampanje pokušali iskoristiti. Iako populistička desnica bilježi uspjehe u drugim dijelovima Evrope, među kojima je i pobjeda krajnje desnice na regionalnim izborima u Njemačkoj, Isaksson smatra da bi švedski izbori mogli učvrstiti utisak da su Švedske demokrate donekle dostigle svoj vrhunac. Rat u Ukrajini nije jedna od glavnih izbornih tema zbog gotovo potpunog političkog saglasja o podršci Kijevu i protivljenju Moskvi. „Najveća prijetnja sigurnosti Švedske dolazi od rata u Ukrajini, a u Švedskoj postoji gotovo potpuna saglasnost o podršci Ukrajini i duboka odbojnost prema Rusiji“, rekao je Aylott. Švedska agencija za psihološku odbranu saopćila je da izbori u toj zemlji nisu među glavnim ruskim prioritetima. Razlog je upravo široka podrška Ukrajini, koja smanjuje motiv Moskve da se miješa u izborni proces. Ipak, nešto više od sedam dana prije izbora magazin Expo objavio je izvještaj u kojem se navodi da je službenica koja u parlamentu radi za Švedske demokrate na društvenim mrežama širila narative ruske države. Ona je partnerica Gustava Gellerbranta, šefa stranačkog ureda za koordinaciju s vladom. Gellerbrant je odgovorio da su njene objave izvučene iz konteksta te da su bile zamišljene kao ironija i sarkazam. Saopćio je i da je odlučio otići na roditeljsko odsustvo kako taj slučaj ne bi skrenuo pažnju s izborne kampanje. Kristersson je pozdravio njegovu odluku i poručio da „u Švedskoj nema mjesta za proruske narative“. Nakon decenija neutralnosti poslije Drugog svjetskog rata i nekoliko stoljeća šire politike nesvrstavanja uz velike sile, Švedska se 2024. pridružila NATO-u kao 32. članica transatlantskog vojnog saveza. Proces pristupanja pokrenula je vlada Magdalene Andersson nakon što je Rusija 2022. započela invaziju na Ukrajinu punog obima, dok je članstvo završeno tokom mandata Ulfa Kristerssona.
IZVOR: oslobodjenje.ba