Crna Gora mijenja zakon, veličanje ratnih zločinaca krivično djelo?
Bošnjačka stranka traži da se zakonom jasno obuhvate murali, grafiti, pjesme, govori i drugi javni sadržaji
Javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca moglo bi uskoro biti tretirano kao krivično djelo u Crnoj Gori. Klub poslanika vladajuće Bošnjačke stranke predložio je izmjenu člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim su već propisane kazne za određene oblike javnog odobravanja, negiranja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Predloženim amandmanom postojeća odredba bila bi proširena tako da obuhvati i javno veličanje osoba koje su pravosnažno osuđene za takva krivična djela. To bi, prema prijedlogu, moglo obuhvatiti različite oblike javnog sadržaja, uključujući murale, grafite, pjesme, transparente i govore kojima se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci. Inicijativa Bošnjačke stranke dolazi u trenutku pojačane rasprave o tome postoji li u crnogorskom zakonodavstvu pravna praznina koja omogućava nekažnjeno veličanje ratnih zločinaca. Rasprava je dodatno intenzivirana nakon smrti Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini. Nakon Mladićeve smrti uslijedili su brojni javni izrazi podrške i veličanja. Među njima su bili i istupi pojedinih crnogorskih političara, kao i dijela sveštenstva Srpske pravoslavne crkve. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopćio je da je nakon Mladićeve smrti uputio telegram saučešća. Zbog toga će se 24. septembra pred poslanicima naći i pitanje njegovog razrješenja s funkcije predsjednika Skupštine. Važeći Krivični zakonik Crne Gore već predviđa krivičnu odgovornost za javno odobravanje, negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih protiv zaštićene grupe ili njenog pripadnika. Međutim, da bi postojala krivična odgovornost, takvo ponašanje trenutno mora biti takvo da može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju. Za navedeno krivično djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Problem, prema zagovornicima izmjena, predstavlja činjenica da zakon izričito ne navodi javno veličanje osoba koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine. Zbog toga su pojedini slučajevi u kojima su podnošene krivične prijave završavali odbacivanjem prijava. Jedan od novijih slučajeva odnosi se na mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon njegove izjave o Ratku Mladiću. Istovremeno, bjelopoljsko Više državno tužilaštvo ranije je odbacilo prijave protiv Metodija zbog govora u kojima je veličao četničkog komandanta Pavla Đurišića. Upravo takvi slučajevi jedan su od razloga zbog kojih Bošnjačka stranka traži preciznije zakonsko definisanje ovog pitanja. Predloženim izmjenama želi se jasno obuhvatiti i javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, čime bi se, prema obrazloženju inicijative, smanjio prostor za različita tumačenja postojećih zakonskih odredbi.
IZVOR: oslobodjenje.ba