Gradnja HNK pod lupom POSKOK-a, fetva mostarskog muftije dodatno zaoštrila spor
Ponovo se lome koplja oko gradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Nakon prijave Mostarskog kruga, slučaj je pod lupom federalnog POSKOK-a, koji provjerava navode o mogućim nezakonitostima vezanim za gradnju. Istovremeno, spor oko lokacije dodatno je rasplamsala fetva mostarskog muftije, koja je izazvala oštre reakcije i nove optužbe s obje strane, od pitanja zakonitosti gradnje i statusa zemljišta do tvrdnji da se preko vjerskog autoriteta pokušava utjecati na pravni poredak.
Ponovo se lome koplja oko gradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Nakon prijave Mostarskog kruga, slučaj je pod lupom federalnog POSKOK-a, koji provjerava navode o mogućim nezakonitostima vezanim za gradnju. Istovremeno, spor oko lokacije dodatno je rasplamsala fetva mostarskog muftije, koja je izazvala oštre reakcije i nove optužbe s obje strane, od pitanja zakonitosti gradnje i statusa zemljišta do tvrdnji da se preko vjerskog autoriteta pokušava utjecati na pravni poredak. Radovi na gradilištu Hrvatskog narodnog kazališta ulaze u novu fazu. Nakon dosadašnjih građevinskih zahvata, uskoro bi trebalo početi potpuno zatvaranje objekta. Projekat je podijeljen u sedam faza, a njegova ukupna vrijednost procijenjena je na oko 48 miliona KM. Gradilište je prije nekoliko dana obišao i hrvatski premijer Andrej Plenković. "Taj projekt bi trebao biti dovršen maksimalno kroz dvije godine i tada će, siguran sam, baš svi u Mostaru biti zadovoljni projektom koji se realizira snažnom i cjelovitom potporom Vlade RH. Smatramo da je to jako važno za dugoročno njegovanje Hrvata u BiH", kaže Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. I dok se s gradilišta šalju poruke da projekat ide prema završetku, paralelno se otvara pitanje na temelju koje dokumentacije se sve vrijeme gradilo. Krivična prijava Mostarskog kruga stigla je do federalnog POSKOK-a, koji je formirao predmet i sada provjerava navode o mogućim nepravilnostima u gradnji, izdavanju i posjedovanju potrebne dokumentacije. Među spornim pitanjima posebno se izdvajaju građevinska i projektna dokumentacija, kao i navodi da tokom inspekcijske kontrole na gradilištu nisu predočeni određeni dokumenti, uključujući elaborat o iskolčenju. "Ako je to bio predmet istraživanja Županijskog tužiteljstva, koje je donijelo rješenje da se odbacuje prijava jer nije našlo ništa sporno, ako imamo dvije presude Općinskog i Županijskog suda, ne znam više na osnovu čega se to temelji. Gradnja nije nelegalna jer mi imamo svu potrebnu važeću i pravomoćnu dokumentaciju i ne postoji niti jedno tijelo koje je tu gradnju proglasilo nelegalnom", ističe Ivan Vukoja, direktor HNK-a. Islamska zajednica prostor na kojem se gradi kazalište veže za nekadašnji Lakišića harem i kosti koje su pronađene prilikom građevinskih radova. Fetvom mostarskog muftije zatraženo je da se taj prostor tretira kao sakralni prostor i vakufsko dobro te da se o njegovom statusu i eventualnom raspolaganju ne odlučuje bez mišljenja Islamske zajednice. "Ne može javna vlast odlučivati šta će biti s muslimanskim mezarjem, s muslimanskim pronađenim kostima, neekshumiranim kostima. O tome kakav će biti status tog sakralnog prostora, a vakufske zemlje, bez mišljenja muftije kao lokalnog autoriteta javna vlast nema pravo bez tog mišljenja raspolagati i ulaziti u taj prostor, mešetariti, prekopavati ga itd.", smatra Salem ef. Dedović, mostarski muftija. Fetva je priložena Općinskom sudu u postupku koji Grad Mostar vodi protiv Hrvatskog narodnog kazališta, čime je pitanje njenog pravnog značaja postalo dio sudskog spora. "Ovo je po prvi put da se Zakon o posebnoj zaštiti sakralnih objekata i prostora, koji je usvojen 1993. godine, primjenjuje i poziva se javna vlast na primjenu tog zakona. Ovo što se događa u Mostaru je jačanje pravnog poretka države BiH i otud je pobuna zašto IZ i autoritet IZ izlazi iz kruga. IZ nije klerikalna organizacija koja je zatvorena", kaže Adil Lozo, advokat. Islamska zajednica još od 2002. godine traži rješavanje statusa lokacije, no iz HNK-a tvrde da je zemljište na kojem se gradi kazalište u vlasništvu Grada te da se u katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama Islamska zajednica nikada nije vodila kao vlasnik ili posjednik te parcele. WNaša odgovornost je prema svim ljudima, prije svega prema muslimanima koji su ukopani na ovim prostorima, a ne smijemo ovdje zaboraviti ni volju vakifa koji je odredio ovaj sakralni prostor kao harem, na kojem području su ukopavani muslimani, da kao takav bude zaštićen i očuvan", ističe Huso Salihović, direktor Vakufske direkcije. Hrvatsko narodno kazalište gradi se sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Vlade Federacije BiH i Grada Mostara, a ni intenzivna gradnja nije stišala buru oko ovog projekta. Dok iz kazališta svoju poziciju temelje na dozvolama i sudskim odlukama, Islamska zajednica ostaje istrajna u zaštiti onoga što smatra vakufskim i sakralnim prostorom.
IZVOR: n1info.ba