Poljoprivrednici traže veći agrarni budžet, ali i bolju raspodjelu novca
BANJALUKA, BIJELJINA - Agrarni budžet Republike Srpske od oko 180 miliona KM, koliko se prema najavama očekuje i naredne godine, poljoprivrednicima je sve manje dovoljan zbog rasta cijena goriva i repromaterijala, a dio njih upozorava da problem nije samo u visini budžeta, već i u načinu raspodjele novca.
BANJALUKA, BIJELJINA - Agrarni budžet Republike Srpske od oko 180 miliona KM, koliko se prema najavama očekuje i naredne godine, poljoprivrednicima je sve manje dovoljan zbog rasta cijena goriva i repromaterijala, a dio njih upozorava da problem nije samo u visini budžeta, već i u načinu raspodjele novca. Градски и локални водичи Ukratko: * **Oko 180 miliona KM očekuje se i naredne godine** * **Traže veća izdvajanja zbog rasta cijena goriva i repromaterijala** * **Dio proizvođača smatra da problem nije samo u visini budžeta, već i načinu trošenja novca** Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da je poljoprivrednicima sve teže da pokriju troškove proizvodnje, posebno imajući u vidu poskupljenja goriva i drugih inputa, dok je budžet za poljoprivredu već treću godinu na istom nivou. "Vidite i sami, sve je manje poljoprivrednika, a budžet je isti. Već treću godinu se predlaže ista priča. Vidjećemo kakva je situacija i koliko će ljudi uopšte ostati da se bavi poljoprivredom, pošto je situacija alarmantna", rekao je Bakajlić. On je istakao da vremenske nepogode dodatno otežavaju položaj poljoprivrednih proizvođača, navodeći da bi podrška države morala biti bolje osmišljena. "Mislim da poljoprivrednici zaslužuju više, ali šta reći na ovakav sistem i ovakvo upravljanje. Slika je jako loša", rekao je Bakajlić. Govoreći o budžetu za poljoprivredu, Bakajlić je naveo da bi veća izdvajanja mogla pomoći većem broju proizvođača, ali da je važno da se sredstva isplaćuju na odgovarajući način. "Budžet i sada, kada bi se realno isplaćivao, može zadovoljiti veći dio poljoprivrednika. Međutim, to ide na neki specifičan način", rekao je Bakajlić. Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, rekao je da bi zbog najavljenog rasta cijena goriva i drugih inputa budžet za poljoprivredu trebalo povećati za najmanje 30 odsto. "Ako je riječ o dizelu i najavama da će nafta ići na četiri marke, samim tim regres koji imamo od 80 feninga po litru sada je opet nedovoljan u odnosu na cijene nafte. Što se tiče povrtarstva, distributeri najavljuju da će repromaterijal biti skuplji za oko 20 do 30 odsto", rekao je Ilić. Kako je naveo, poskupljenja se očekuju i kod sjemenskog i sadnog materijala, zbog čega je potrebno povećati izdvajanja za poljoprivredu. "Teško je sada davati neku preciznu procjenu, ali minimalno nekih 30 odsto da bi se na neki način pratila ta poskupljenja inputa koji nam ulaze u proizvodnju", rekao je Ilić. On je dodao da su cijene povrća trenutno niske, što dodatno otežava položaj proizvođača. "Veoma će teško biti da se izborimo sa tim ako bi, recimo, i taj budžet ostao isti i davanja prema samim poljoprivrednicima bila na istom nivou", rekao je Ilić. Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, rekao je da agrarni budžet od oko 180 miliona KM ne bi nužno morao biti veći ukoliko bi se sredstva racionalnije raspoređivala i usmjeravala direktno u proizvodnju. Речници и енциклопедије On je istakao da u agrarnom budžetu ima stavki koje se, kako smatra, ne odnose direktno na proizvodnju. "U taj naš budžet se ušetalo sve i svašta. Ima dosta stavki koje se ne tiču proizvodnje. Mislim na podrške naučnim institucijama, podrške za razna unapređenja i slično. Dovoljno je da pročitate pravilnik i vidite šta sve ulazi kao podrška. Ja bih dao medalju za izmišljanje podrški", rekao je Arsenić. Prema njegovim riječima, pojedini nazivi podrški su nerazumljivi poljoprivrednicima i nije jasno na koji način direktno doprinose proizvodnji. Govoreći o prijedlogu da agrarni budžet bude povećan za oko 30 odsto, Arsenić je rekao da bi podržao povećanje ukoliko bi sredstva bila usmjerena u razvoj ruralnih sredina i proizvodnju. "Da je to unapređenje direktno ruralne sredine i da novci idu za zaostale sredine i zabačena mjesta, ja ne bih imao ništa protiv", naveo je Arsenić. On je ukazao i na, kako je rekao, neracionalnu raspodjelu sredstava za kapitalne investicije, posebno kada je riječ o nabavci traktora. "Kad je riječ o traktorima, ako nemamo neki bolji model podrške nabavci traktora, onda nam ne treba nikakav. Ja bih predložio i podržao da se traktori izbace iz podrške dok se to nešto ne reguliše", rekao je Arsenić. Kako je naveo, postoje slučajevi da traktori za koje je odobrena podrška imaju veoma malo radnih sati. "Imate toliko traktora koji su kupljeni, a ne prave radne sate. Svaki traktor koji nije napravio barem 300-400 sati ili 800-900, to je uzaludna podrška. Vjerujte mi, tih traktora koji godišnje naprave 50 sati ima više nego ovih koji rade. Tu ne možemo nastaviti sa takvim načinom podrške", rekao je Arsenić.
IZVOR: nezavisne.com