Austrijski lobista pozvao BiH da uvede euro 2027.: Objavio kovanicu s likom Alije Izetbegovića

Austrijski lobista pozvao BiH da uvede euro 2027.: Objavio kovanicu s likom Alije Izetbegovića

Bosanci rade, studiraju, investiraju i putuju širom Evrope. Zašto onda zadržavati nepotrebnu valutnu barijeru? - napisao je Fehlinger

Austrijski zagovornik evropskih integracija Gunther Fehlinger-Jahn pozvao je Bosnu i Hercegovinu da već 2027. godine odustane od konvertibilne marke i kao svoju valutu prihvati euro. Fehlinger-Jahn je na društvenoj mreži X objavio poruku „Bosnia – Adopt the euro in 2027“, uz grafiku na kojoj je predstavljen zamišljeni bosanskohercegovački novčić od dva eura s likom Alije Izetbegovića, zastavama Evropske unije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore. - Bosna je evropska. Bosna trguje s Evropom. Bosanci rade, studiraju, investiraju i putuju širom Evrope. Zašto onda zadržavati nepotrebnu valutnu barijeru? - napisao je Fehlinger-Jahn. Kao jedan od glavnih argumenata za uvođenje zajedničke evropske valute naveo je činjenicu da je konvertibilna marka već čvrsto vezana za euro. „Konvertibilna marka je već vezana za euro. Završite posao. Usvojite euro“, poručio je. Bosna i Hercegovina od uspostavljanja konvertibilne marke ima sistem valutnog odbora, a kurs domaće valute fiksiran je prema euru. Jedan euro vrijedi 1,95583 KM, što praktično znači da Centralna banka BiH nema klasičnu mogućnost vođenja nezavisne monetarne politike kakvu imaju centralne banke država s plivajućim kursom. Upravo zbog toga se ideja o eventualnom prelasku na euro povremeno pojavljuje u ekonomskim i političkim raspravama. Zagovornici takvog poteza ističu smanjenje troškova konverzije, jednostavniju trgovinu i poslovanje s evropskim tržištem, veću transparentnost cijena i uklanjanje valutnog rizika prema najvažnijim trgovinskim partnerima BiH. Ipak, pitanje uvođenja eura znatno je složenije od same odluke o zamjeni novčanica. Redovni put prema članstvu u eurozoni podrazumijeva članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje niza ekonomskih i institucionalnih kriterija, a Bosna i Hercegovina još nije članica EU. Fehlinger-Jahn zato u svojoj objavi kao primjer navodi Kosovo i Crnu Goru. Obje zemlje koriste euro iako nisu članice eurozone, odnosno zajedničku evropsku valutu uvele su jednostrano. Takav model razlikuje se od formalnog ulaska u eurozonu i ne daje državi mjesto u institucijama koje odlučuju o monetarnoj politici Evropske centralne banke. Njegova poruka je, ipak, jasna: s obzirom na to da je vrijednost KM već direktno vezana za euro, Fehlinger-Jahn smatra da bi BiH trebala napraviti posljednji korak i u potpunosti preći na evropsku valutu. Na grafici kojom je predstavio ideju stoji i poruka: „Jedna valuta. Jedan kontinent. Jedno tržište.“