Slovenija ukida devetogodišnju osnovnu školu nakon poražavajućih rezultata na PISA testiranju
Kao ključni razlozi za pad rezultata navode se ometanje nastave, drastičan pad koncentracije i prekomjerna upotreba tehnologije
Nakon objavljivanja najnovijih, poražavajućih rezultata međunarodnog PISA testiranja za 2025. godinu, vlasti u Sloveniji odlučile su se na veliki zaokret u obrazovanju. Najavljena je sveobuhvatna reforma koja podrazumijeva ukidanje devetogodišnje osnovne škole i povratak na izmijenjeni osmogodišnji model. Ministar obrazovanja, nauke i mladih Slovenije Borut Rončević predstavio je plan prema kojem bi novi sistem osnovnog obrazovanja trebao biti uveden od školske 2028/2029. godine. Trenutno stanje u školstvu ocijenio je kao "veoma loše, uz katastrofalan trend", najavljujući da će reforma donijeti strožije kriterije ocjenjivanja i rasterećenje nastavnih planova. Naglasak bi ubuduće trebao biti na stvarnom razumijevanju gradiva, a ne na pukom učenju napamet. Planirano je i jačanje radne etike te sistemska podrška nadarenim učenicima. PISA testiranje kao alarm Povod za najavljene promjene bili su rezultati PISA 2025, koji su pokazali da su postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka na najnižem nivou otkako se provodi ovo međunarodno testiranje. U prirodnim naukama učenici su ostali u okvirima prosjeka OECD-a, ali su matematička i čitalačka pismenost pale znatno ispod tog nivoa. Posebno zabrinjava poređenje s rezultatima od prije samo tri godine, kada su slovenski učenici bili iznad prosjeka u matematici i prirodnim naukama. Detaljne analize pokazuju da je osnovni nivo matematičke pismenosti dostiglo 65 posto učenika. Još veći pad zabilježen je u razumijevanju pročitanog. Osnovni nivo čitalačke pismenosti ostvarilo je 64 posto učenika, dok prosjek OECD-a iznosi 69 posto. Najviše nivoe čitanja i razumijevanja pokazala su svega tri posto učenika. Jedina svjetlija tačka ostaju prirodne nauke, gdje je 76 posto učenika dostiglo osnovni nivo. Problem nisu samo ocjene Kao ključni razlozi za pad rezultata navode se ometanje nastave, drastičan pad koncentracije i prekomjerna upotreba tehnologije. Istraživanje je pokazalo i koliko je umjetna inteligencija postala prisutna u školama. Čak 48 posto slovenskih učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka. Pored toga, 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci uopće ne slušaju nastavnike tokom časa, dok 22 posto kaže da ih pametni telefoni i drugi digitalni uređaji redovno ometaju u praćenju nastave. Nedostaje i nastavnika Slovensko školstvo suočeno je i s ozbiljnim nedostatkom nastavnog kadra. Samo 17,5 posto učenika pohađa škole čiji direktori ne navode manjak nastavnika kao prepreku u radu. Taj udio je znatno ispod prosjeka OECD-a, koji iznosi 28,8 posto. Sindikat prozvao vlast Na poražavajuće rezultate reagovao je i Sindikat odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije. Iz sindikata su upozorili vlasti da ovakvi rezultati nisu slučajnost, već direktna posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja obrazovanja i nedostatka sistemskih ulaganja u prosvjetne radnike.
IZVOR: avaz.ba