El Nino prijeti i potrošačkoj korpi, ovih pet roba moglo bi značajno poskupjeti
Klimatski poremećaji već pogađaju važne poljoprivredne regije, a nastavak nepovoljnih vremenskih uslova mogao bi se odraziti na cijene hrane širom svijeta
Snažan El Nino razvija se u Tihom okeanu, a njegove posljedice već se osjećaju u različitim dijelovima svijeta. Osim ekstremnih vremenskih prilika, ovaj klimatski fenomen mogao bi uticati i na proizvodnju nekih od najvažnijih poljoprivrednih roba, a eventualni poremećaji kasnije bi se mogli odraziti na cijene koje plaćaju potrošači. El Nino je prirodni klimatski ciklus koji nastaje kada se površinske vode tropskog dijela Tihog okeana zagriju znatno iznad uobičajenih vrijednosti. Takva promjena utiče na atmosferska strujanja, pa pojedine velike poljoprivredne regije mogu ostati bez potrebnih padavina, dok se druge suočavaju s obilnom kišom i poplavama. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) saopćila je 3. septembra da je El Nino čvrsto uspostavljen i da postoji gotovo 100-postotna vjerovatnoća da će trajati do februara 2027. godine. Posljedice su već vidljive. Gvatemala, Honduras i El Salvador suočavaju se s nestabilnim vremenskim prilikama i sušom povezanom s El Ninom, koja je prouzrokovala velike gubitke usjeva duž takozvanog suhog koridora Centralne Amerike. Indonezija se istovremeno bori s velikim šumskim požarima, čiji je dim stigao do Malezije i Filipina. Veliki dio svjetske proizvodnje pojedinih prehrambenih proizvoda koncentriran je u relativno malom broju regija koje su posebno osjetljive na klimatske promjene. Zbog toga bi se problemi s proizvodnjom nekoliko mjeseci kasnije mogli odraziti na cijene u supermarketima širom svijeta. El Nino ipak ne znači da će sve namirnice automatski poskupjeti. Svjetska banka navodi da njegove posljedice zavise od poljoprivredne kulture i regije, dok Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da su globalne zalihe žitarica i njihova dostupnost i dalje relativno stabilne uprkos vremenskim rizicima. Međutim, kombinacija snažnijeg El Nina, ekstremnog vremena te postojećih geopolitičkih i trgovinskih poremećaja već stvara pritisak na tržišta hrane. FAO-ov indeks cijena hrane u augustu porastao je na 133,3 boda, što je najviši nivo od novembra 2022. godine. Među robama koje analitičari i predstavnici industrije smatraju posebno izloženim nalaze se riža, šećer, palmino ulje, kakao i kafa. Riža se smatra jednom od poljoprivrednih kultura posebno osjetljivih na El Nino. Veliki dio svjetske proizvodnje koncentriran je u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje ovaj klimatski fenomen može smanjiti količinu padavina. Indija sama čini približno 40 posto svjetskog izvoza riže. Tokom El Nina 2023. godine New Delhi je zabranio izvoz većine vrsta riže koje nisu basmati nakon rasta cijena na domaćem tržištu. Izvoznici su tada procijenili da je odluka Indije imala veći uticaj na svjetsko tržište riže nego rat Rusije i Ukrajine na tržište pšenice. Američko Ministarstvo poljoprivrede već je ove godine upozorilo da bi ispodprosječne monsunske padavine u Indiji mogle predstavljati rizik za proizvodnju riže, pamuka i drugih kultura. U septembru su izvozne cijene indijske riže dostigle najviši nivo u posljednjih godinu dana zbog zabrinutosti izazvane manjkom padavina. Istovremeno su porasle cijene riže iz Tajlanda i Vijetnama. Svjetska banka procjenjuje da bi tokom snažnih ciklusa El Nina proizvodnja riže u pojedinim regijama mogla pasti između 20 i 50 posto. Za potrošače bi manji prinosi ili ograničenja izvoza mogli značiti skuplju rižu u državama koje zavise od uvoza, posebno u Aziji i Africi, gdje predstavlja osnovnu prehrambenu namirnicu. Šećerna trska u velikoj mjeri zavisi od dovoljne količine padavina. Zbog toga su glavne proizvodne regije u Aziji i Južnoj Americi osjetljive na duže periode visokih temperatura i suše. FAO-ov indeks cijena šećera u augustu je porastao za 11,9 posto. Zabrinutost zbog proizvodnje povezane s vremenskim uslovima u Brazilu, Evropi i Aziji doprinijela je rastu cijena, a FAO je posebno ukazao na rizik koji El Nino predstavlja za proizvodnju šećera u Aziji. Indija, drugi najveći svjetski proizvođač šećera, već se suočava s pritiskom na zalihe i ograničila je izvoz. Vlada je istovremeno dozvolila određeni bescarinski uvoz kako bi povećala domaće zalihe. Manja ponuda na svjetskom tržištu mogla bi povećati troškove proizvodnje bezalkoholnih pića, čokolade i različitih prerađenih prehrambenih proizvoda. Indonezija i Malezija zajedno proizvode oko 85 posto palminog ulja u svijetu. Ono se koristi u velikom broju proizvoda, od pakovanih grickalica i instant rezanaca do sapuna i kozmetike. Dugotrajni nedostatak padavina i visoke temperature povezane s El Ninom smanjuju prinose svježih plodova na plantažama palmi. Indonezija se već suočava s velikim šumskim požarima, a dim se proširio prema Maleziji i Filipinima. Meteorološka agencija Indonezije upozorila je da u pojedinim provincijama, među kojima su Kalimantan, Papua i Java, postoje realni izgledi da period od septembra do novembra bude sušniji čak i nego tokom snažnog El Nina 1997. godine. Palmino ulje je jeftinije od drugih biljnih ulja i često se koristi kao njihova zamjena. Zbog toga bi smanjenje njegove ponude moglo podići cijene i na širem tržištu jestivih ulja. Svjetska proizvodnja kakaa snažno je koncentrirana u zapadnoj Africi, naročito u Obali Slonovače i Gani. Zbog toga je tržište veoma osjetljivo na promjene temperature i količine padavina. Obala Slonovače, najveći svjetski proizvođač kakaa, u junu je usporila unaprijednu prodaju roda za sezonu 2026/2027. zbog straha da bi El Nino mogao izazvati sušu i smanjiti prinose. Međunarodna organizacija za kakao (ICCO) u posljednjem kvartalnom biltenu navela je da su cijene kakaa i dalje veoma osjetljive na vremenske prilike i rizike za proizvodnju, posebno ukazujući na rastuću zabrinutost zbog mogućih posljedica El Nina. Dodatni problem predstavlja starost plantaža. Analitičari upozoravaju da je veliki broj plantaža u zapadnoj Africi stariji od 25 godina i da su iza perioda najveće produktivnosti. Zbog toga stabla teže podnose visoke temperature i sušu. I proizvodnja kafe osjetljiva je na vremenske promjene. Glavne uzgojne regije u jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi tokom El Nina mogu biti izložene visokim temperaturama, suši ili prekomjernim padavinama. Posebno važnu ulogu na globalnom tržištu ima Vijetnam, drugi najveći proizvođač kafe na svijetu i jedan od vodećih dobavljača robuste. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, Vijetnam učestvuje s približno 17 posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji kafe. Ministarstvo upozorava da bi topliji i sušniji uslovi povezani s El Ninom mogli smanjiti produktivnost i ukupnu proizvodnju kafe. Ako se vremenski rizici nastave, problemi u proizvodnji ovih ključnih poljoprivrednih roba mogli bi se postepeno prenijeti kroz globalne lance snabdijevanja sve do konačnih cijena koje plaćaju potrošači.
IZVOR: oslobodjenje.ba