Pacijenti traže odgovore: Pet prioriteta za bolje zdravstvo u BiH
Inicijativa okuplja više od 35 udruženja pacijenata i od političkih subjekata traži dostupnije lijekove, ukidanje lista čekanja i veće učešće pacijenata u odlučivanju
Više od 35 udruženja pacijenata iz Bosne i Hercegovine okupljenih u inicijativi „Glasaj za život“ pokrenulo je kampanju „PITAJ. TRAŽI ODGOVOR.“, kojom od političkih subjekata pred izbore traže konkretna rješenja za probleme s kojima se pacijenti godinama suočavaju, od nedostupnosti terapija i dugih lista čekanja do sporih procedura i izostanka njihovog sistemskog učešća u donošenju odluka. U okviru kampanje političkim subjektima dostavljena je anketa i „Agenda pacijenata za zdravstvo 2026–2030“, koja obuhvata pet prioriteta: dostupnost lijekova i redovno ažuriranje listi, ukidanje lista čekanja na terapije, uspostavljanje jedinstvenog registra oboljelih i ishoda liječenja, zaštitu prava pacijenata te njihovo uključivanje u procese odlučivanja. Projektna menadžerica inicijative Adisa Velić kazala je da pacijenti u predizbornom periodu ne žele još jedna opća obećanja, već odgovore koji će pokazati šta politički subjekti konkretno namjeravaju uraditi. - Pacijentu koji čeka lijek nije dovoljno reći da će zdravstveni sistem jednog dana biti bolji. Potrebne su konkretne mjere, jasni rokovi, odgovornost i rezultati, rekla je Velić. Kao primjer navela je oboljele od Dišenove mišićne distrofije, kojima je, kako je kazala, nakon sastanka s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem u julu obećana nabavka potrebnih lijekova. - Međutim, to se još nije desilo. Premijer je garantovao da će odobriti sredstva, a i predstavnik Fonda je garantovao da sredstava ima. Sada je prilika da vidimo gdje proces koči. Već dva mjeseca čeka se jedan potpis ministra kako bi predmet došao pred Vladu, kazala je Velić. Govoreći o listama čekanja, Velić je navela da je prema informacijama Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH trenutno oko 715 pacijenata evidentirano po matičnom broju. Upozorila je da broj terapija nije isto što i broj osoba koje čekaju liječenje, jer pojedini pacijenti primaju više lijekova. Navela je da se u Kantonu Sarajevo ove godine liječi oko 600 pacijenata, dok je za prvih šest mjeseci izdvojeno deset miliona KM. Prema njenim riječima, kantonalni program gotovo je prepolovio listu čekanja, ali ostaje pitanje korištenja sredstava Fonda solidarnosti. - Ako sredstava ima, postavlja se pitanje zašto postoje liste čekanja, kazala je Velić. Predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate i implementator inicijative Sead Sefić ocijenio je da je lista lijekova Fonda solidarnosti jedan od ključnih problema zdravstvenog sistema. - Od 2019. godine lista nije revidirana. Našim pritiskom urađen je prijedlog nove liste, u koju su uključene nove terapije i molekule, kao i nove indikacije. Međutim, Vlada tu listu još nije formalno donijela, kazao je Sefić. Dodao je da se zbog nedovršene procedure lijekovi s nove liste još ne mogu primjenjivati, zbog čega se pacijenti i dalje liječe starijim terapijama. Sefić smatra da je potrebno razmotriti i nove modele finansiranja skupih lijekova, umjesto oslanjanja isključivo na doprinose i budžetska sredstva. Predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih oboljenja „Snaga u BiH“ Alma Stefanišin upozorila je na razlike u dostupnosti terapija između Federacije BiH i Republike Srpske. - Republika Srpska ima uvrštene nove lijekove i ukinula je liste čekanja. Pacijenti dobijaju inovativne terapije, dok se mi već sedam godina borimo da se lista lijekova revidira, kazala je Stefanišin. Kao jedan od razloga za razliku između dva sistema navela je različitu organizaciju zdravstvene vlasti, ističući da Federacija BiH ima više nivoa odlučivanja, dok je sistem u Republici Srpskoj centralizovan. Na problem dostupnosti terapija ukazao je i predsjednik Udruženja „Mijelom u BiH“ Zlatan Planinčić. Kazao je da pacijenti zbog nedostupnosti lijekova često terapije kupuju vlastitim novcem ili ih traže u inostranstvu. - Naši pacijenti su, nažalost, ovdje osuđeni da sami brinu o svom zdravlju, da sami kupuju lijekove iz vlastitih sredstava i veoma često moraju ići i u inostranstvo da bi taj lijek kupili, rekao je Planinčić. Posebno je upozorio na položaj oboljelih od rijetkih bolesti i potrebu za sistemom koji bi omogućio pravovremenu dijagnozu, dostupnu terapiju i adekvatnu podršku. Planinčić je ukazao i na rezultate nedavno predstavljenog istraživanja o onkologiji u BiH, prema kojem 70 posto onkoloških pacijenata ulazi u zdravstveni sistem tek nakon pojave simptoma. - Taj podatak jasno govori u kakvom se stanju nalazi naš zdravstveni sistem i da se on mora mijenjati kako bi pacijent ranije dolazio do dijagnoze i potrebnog liječenja. Pacijent nema luksuz da čeka, kazao je Planinčić. Iz inicijative „Glasaj za život“ poručuju da pet prioriteta predstavljaju minimum odgovornosti prema građanima, a ne maksimalističke zahtjeve. Cilj kampanje, kako ističu, nije podrška određenim političkim subjektima, već omogućavanje građanima da prije izbora procijene ko zdravstvo postavlja među svoje prioritete i nudi konkretna, mjerljiva rješenja.
IZVOR: oslobodjenje.ba