Učesnici marša “Stazama egzodusa” krenuli iz Tumara ka Stogu FOTO

Učesnici marša “Stazama egzodusa” krenuli iz Tumara ka Stogu FOTO

Više stotina učesnika marša "Stazama egzodusa", krenulo je iz sela Tumare na Ozrenu ka naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići.

Više stotina učesnika marša “Stazama egzodusa”, među kojima je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, krenulo je iz sela Tumare na Ozrenu ka naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići povodom obilježavanja 31 godine od progona Srba sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje, te južnog i zapadnog Ozrena. Ostojić je rekao Srni da marš simbolično podsjeća na srpska stradanja u Odbrambeno–otadžbinskom ratu. “Kada govorimo o žrtvi i stradanju, jednu od najvećih je podnio srpski narod Ozrena koji je protjeran sa svojih vjekovnih ognjišta”, naveo je Ostojić. Organizator marša je Zavičajno udruženje Zavidovićana iz Doboja, čiji je predsjednik Zoran Blagojević rekao je da danas ne provociraju nikoga već samo pozivaju da nalogodavci i izvršioci stravičnih zločina budu sankcionisani i da im se kaže gdje su tijela 129 Srba sa tog područja koji su živi zarobljeni. U koloni je i predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac, koja je poručila da se ne smije zaboraviti put kojim su se kretali srpski borci i civili tražeći spas, od kojih mnogi nažalost to nisu uspjeli. Ona je istakla da se poslije 31 godine, uprkos brojnim apelima, i dalje traga za posmrtnim ostacima 129 srpskih boraca i civila. “Važno je učestvovati u maršu da bi smo znali gdje smo bili, odakle potičemo, da bi smo svima koji će doći poslije nas prenijeli ono što smo kao narod preživjeli, a pogotovo ljudi sa ovih područja i cijele planine Ozren”, rekla je Graorčeva. Među učesnicima marša su i načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji je ukazao da je važno njegovanje kulture sjećanja na događaje tokom devedesetih godina prošlog vijeka. “Ne ponovilo se. Mi moramo čuvati Republiku Srpsku ali i ne zaboraviti gdje su naša vjekovna ognjišta”, poručio je Petković. U maršu učestvuju i pripadnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH. Prije marša učesnici su prisustvovali službi u Crkvi Presvete Trojice u Tumarama i primili blagoslov. Učesnici će se kretati stazom dugom 22 kilometra. Riječ o kamionskom putu, koji ide pravcem Brijesnica Gornja-Kvrga-Malčići-Borovci-Lozna-Stog, kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH. Nakon marša, učesnici će se okupiti kod Crkve Svetog Đorđa u Stogu, u kojoj se nalazi spomen-obilježje poginulim i nestalim borcima, gdje će biti služena liturgija, te položeni vijenci kod spomen-kapele u izgradnji u znak sjećanja na 21 svirepo ubijenog srpskog vojnika i civila čiji su posmrtni ostaci, mahom obezglavljeni, pronađeni nakon završetka rata. Srbi iz Vozuće protjerani sa vjekovnih ognjišta u ofanzivi takozvane Armije BiH, koja je, u zavisnosti od jedinice i smjera napada neprijateljskih snaga, nosila nazive “Uragan 95”, “Farz 95” i “Badr al Bosna”. Masovno stradanje Vozućana trajalo je od 10. do 24. septembra 1995. godine usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda “El mudžahedin”, te NATO bombardovanja potpomognutog njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskim kontingentom međunarodnih mirovnih snaga. Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga. Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenje Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine. Zbog stravičnih zločina nad Srbima Vozuće i Zavidovića za sada su osuđeni samo nekadašnji načelnik Generalštaba takozvane Armije BiH Rasim Delić na tri godine zatvora pred Haškim tribunalom i komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin, koji ne izdržava osmogodišnju zatvorsku kaznu jer je pobjegao iz BiH. Mahmuljin je jedan od 19 pripadnika takozvane Armije BiH i stranih dobrovoljaca protiv kojih su podnesene krivične prijave zbog zločina počinjenih nad Srbima na području Ozrena i Vozuće u julu i septembru 1995. godine.