Sladić upozorava: Nakon ekstremnog ljeta u BiH, najgore možda nije prošlo
Vrijeme je da se zapitamo šta i koliko radimo za otporniju infrastrukturu, zaštitu naših prirodnih resursa, očuvanju višestoljetnih šumskih prostranstava, naše vrijedne poljoprivrednike i vatrogasce, kaže on
Poznati bh. meteorolog Nedim Sladić oglasio se putem svog Facebook naloga ističući da se spremamo izaći iz jednog od najdugotrajnijih perioda izuzetno visokih temperatura zraka otkako postoje instrumentalna mjerenja u Bosni i Hercegovini, a koje je počelo u našoj zemlji krajem jula mjeseca. - Ovako dugačak period iznadprosječno visokih temperatura zraka na području mediteranske regije odgovaraju srednjem scenariju rasta koncentracija stakleničkih gasova (RCP4.5), odnosno svijetu toplijem za 3 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Kada uporedimo pripadajuće analogije, ovo ljeto je najviše imalo sličnosti s onim iz 2003. godine, što je do prije samo četvrt vijeka bilo najtoplije europsko ljeto još od 1540. godine, navodi Sladić. - Osim niza rekorda, posljedice ekstremnog ljeta, pogotovo njegovog drugog dijela, sada maltene osjećamo svi, ne samo zdravstveno, već i u mnogim drugim aspektima (npr. poljoprivreda, šumarstvo, ekonomija), kaže on. Sladić dodaju i to da je Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine objavio analizu u kojoj su Mostar i Bihać zabilježili najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja na navedenim stanicama, a Sarajevo svoje treće najtoplije, a i mimo pljuskova tek polovina mjesečne količine padavina zabilježena je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, što više odgovara količini koja se u prosjeku za jedno ljeto skupi u južnoj Hercegovini. - Ne zaboravimo i podatak da je srednja maksimalna temperatura zraka za Mostar u augustu 2026. godine (vrijednost najviše izmjerene temperature zraka uprosječene za sve dane tokom mjeseca) iznosila nevjerovatnih 39.5 °C, dok je prosječna augustovska maksimalna temperatura zraka tek malo ispod 33 °C, podsjetio je Sladić. - Samo u ovih zadnjih 7 godina, čak 5 ljeta su svrstana među deset najtoplijih u Bosni i Hercegovini otkako postoje mjerenja. Neko će reći, desilo se i 1540, 1616, 1729. godine. Jeste, ekstrema je uvijek bilo i to nije osporivo. Ono što je bitnije ovdje jeste sve veća učestalost takvih ljeta, gotovo da više ne čekamo pola ili tri četvrtine vijeka, već ih viđamo gotovo svako drugo ljeto, jer je vjerovatnoća ljeta poput ovog iz 2026. sada veća za 55 posto u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Prijašnja klima to nije dozvoljavala, pojasnio je Sladić. Ovo ljeto, mimo ostalog, kaže on, pamtit ćemo po nečemu što smo svi smatrali da se nama "ne može desiti", a to su požari. No, ne samo po Hercegovini, već i širom Bosne, do momenta da su nam pojedini se približavali našim gradovima, ali i kućnim pragovima u mjestima gdje ih najmanje očekujete. - Vrijeme je da se zapitamo šta i koliko radimo za otporniju infrastrukturu, zaštitu naših prirodnih resursa, očuvanju višestoljetnih šumskih prostranstava, naše vrijedne poljoprivrednike i vatrogasce, naše rijeke, i svega pratećeg što našu zemlju oblikuje i krasi. - Ne želim da idući tekst budem pisao (namjerno u futuru II) kada našu zemlju budu pogodile bujične, ili ne daj Bože, poplave širih razmjera, upozorio je Sladić.
IZVOR: oslobodjenje.ba