Trump unaprijed znao za sankcije Izraelu, od Britanije nije tražio da odustane
London predvodi grupu zapadnih država koje uvode ograničenja zbog izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, dok je Netanyahuova vlada odgovorila nizom mjera protiv Britanije
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa unaprijed je bila upoznata s planom Ujedinjenog Kraljevstva za uvođenje novih sankcija protiv pojedinaca i kompanija povezanih s izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, ali nije pokušala zaustaviti britansku inicijativu. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, britanski premijer Andy Burnham obavijestio je Trumpa o planiranim mjerama prije nego što su službeno objavljene. Dva izvora upoznata s njihovim razgovorom tvrde da se američki predsjednik nije usprotivio niti je od Burnhama zatražio da odustane. Američki zvaničnici svojim su britanskim kolegama prenijeli da dijele zabrinutost zbog politike vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, iako se ne slažu s konkretnim sankcijama koje su uvedene. Odluka Washingtona da ne pokuša zaustaviti britansku inicijativu, kojoj se pridružilo još 11 zapadnih zemalja, prema američkim zvaničnicima i zapadnim diplomatama predstavlja signal nezadovoljstva politikom Netanyahuove vlade. Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo je u utorak sankcije pojedincima i kompanijama uključenim u izgradnju naselja na Zapadnoj obali. London je istovremeno najavio zabranu uvoza robe proizvedene u izraelskim naseljima. Odluka je donesena kao odgovor na potez izraelske vlade da nastavi izgradnju novog naselja u osjetljivom području E1. Prema iznesenim procjenama, taj bi projekat podijelio Zapadnu obalu i onemogućio teritorijalnu povezanost buduće palestinske države. Izgradnji u području E1 godinama su se protivile i republikanske i demokratske administracije u Sjedinjenim Američkim Državama. Britanskoj inicijativi pridružile su se Kanada, Danska, Finska, Francuska, Island, Irska, Norveška, Poljska, Portugal, Španija i Švedska. Te države objavile su namjeru da uvedu nacionalna ograničenja ili podrže evropska ograničenja trgovine robom iz izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Netanyahuova vlada odgovorila je najavom zatvaranja britanskog konzulata u Istočnom Jerusalemu, koji je zadužen za odnose s Palestinskom samoupravom. Izraelska vlada također je protjerala britanske diplomate i vojne oficire iz radne grupe za Gazu koju predvode Sjedinjene Američke Države te prekinula britansku misiju vojne obuke na Zapadnoj obali. Američki državni sekretar Marco Rubio nije osudio britanski potez kada su ga novinari pitali o novim sankcijama. "Predsjednik to nije komentirao, pa nisam ni ja. Znali smo da će donijeti tu odluku. Poslušali smo njihove razloge zašto to čine", rekao je Rubio. Naglasio je da je zajednički cilj stabilnost te da SAD ne želi povećanje nasilja ili napetosti na Zapadnoj obali u osjetljivom trenutku za regiju. Istovremeno su iz Washingtona stigle različite poruke. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee javno je kritikovao sankcije, ali se Bijela kuća u utorak ogradila od njegovih izjava. Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je da Huckabeejevi komentari nisu bili usklađeni ni s Bijelom kućom ni sa State Departmentom. Huckabee je u intervjuu za BBC britansku odluku nazvao "diskriminacijom židovskog naroda". Tvrdio je da je potez iracionalan te postavio pitanje gdje su britanske sankcije protiv Sjeverne Koreje, Kine i Rusije ako London želi rješavati pitanja koja smatra pogrešnim. Ujedinjeno Kraljevstvo je tokom godina, međutim, uvelo brojne sankcije Rusiji, Sjevernoj Koreji i Kini. Huckabee je nekoliko sati prije službene objave novih mjera također nagovijestio mogućnost američkog odgovora. Tokom vikenda optužio je britansku vladu za "mržnju prema Židovima", uprkos tome što je britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband Židov. Za BBC je sugerirao da bi pojedine američke savezne države, među kojima je Florida, mogle poduzeti trgovinske mjere protiv Britanije. Francuska i Kanada također će se pridružiti Ujedinjenom Kraljevstvu u novim trgovinskim sankcijama protiv ilegalnih izraelskih naselja. Britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband potvrdio je u utorak u Donjem domu parlamenta da će tri države zabraniti trgovinu robom i određenim uslugama iz naselja. Ove zemlje prošlog mjeseca osudile su izraelske planove za izgradnju 1.200 novih domova u području E1, istočno od Jerusalema. Miliband je objasnio da će Britanija poduzeti mjere protiv konkretnih kompanija i pojedinaca koji pružaju usluge poput gradnje, infrastrukture, finansiranja ili nekretnina za širenje naselja. Poručio je da će se oni koji finansiraju ili omogućavaju ilegalna naselja suočiti s punom snagom britanskih sankcija. Britanija će, prema njegovim riječima, djelovati zajedno s drugim državama u širokoj međunarodnoj koaliciji, a potvrdio je i da će Francuska i Kanada zabraniti uvoz robe iz ilegalnih naselja. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je odluku objavom na platformi X. Naveo je da će Francuska prekinuti trgovinu s izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim područjima zajedno s još 11 država koje su preuzele slične obaveze. Prema njegovim riječima, Francuska svojom trgovinom ne može podržavati situaciju koja ugrožava sigurnost i Izraelaca i Palestinaca. Odluka je rezultat intenzivnijih diplomatskih aktivnosti britanske vlade tokom ljeta, a uslijedila je nakon prošlosedmične posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Londonu. Milibandova objava predstavlja i značajnu promjenu britanskog odnosa prema izraelskim naseljima pod premijerom Burnhamom. Odnosi Izraela i Francuske, historijski bliskih saveznika, zategnuti su zbog rata u Gazi. Francuska je ujedno dom najveće židovske zajednice u Evropi. Macron je prošle godine izjavio da Evropa mora pooštriti zajednički stav prema Izraelu zbog teške humanitarne situacije u Gazi. Uspio je uvjeriti i neke druge zapadne demokratije da se pridruže Francuskoj u prošlogodišnjem priznavanju palestinske države. Barrot je prošle sedmice rekao da su pokušaji uvođenja sankcija na nivou cijele Evropske unije na trgovinu s ilegalnim naseljima na Zapadnoj obali naišli na otpor u Bruxellesu. Iako se nekoliko država EU obavezalo zabraniti trgovinu, takav potez pravno je nejasan prema zakonodavstvu Unije jer je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU. Države članice mogu djelovati ako se pozovu na nacionalnu sigurnost ili kršenje ljudskih prava i demokratije, ali se svaka nacionalna mjera provjerava kako bi se utvrdilo je li usklađena s pravom Evropske unije. Izraelski predsjednik Isaac Herzog u utorak je u Jerusalemu govorio o mogućnosti da se još država pridruži Britaniji. Upozorio je da bi trgovinske sankcije predstavljale "tešku pogrešnu procjenu" i odluku koja će, prema njegovim riječima, završiti na pogrešnoj strani historije. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar još je prošle sedmice upozorio Britaniju da će Izrael odgovoriti na sankcije. "Ako Britanija djeluje protiv države Izrael, država Izrael će djelovati protiv Britanije. Imamo alate za to", rekao je Sa'ar u podcastu medijske kuće Ynet, dodajući da će Britanija napraviti "veliku grešku". Nove mjere dolaze dvije sedmice prije okupljanja svjetskih lidera na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, kao i uoči očekivanog prvog sastanka Burnhama i Trumpa otkako je Burnham preuzeo dužnost britanskog premijera. Trump još nije javno reagirao na sankcije. Politička neslaganja ranije su utjecala na njegove trgovinske odluke, a u januaru je zaprijetio carinama od 10 posto za osam država, uključujući Britaniju, zbog njihovog protivljenja njegovim zahtjevima za korištenje vojne sile radi preuzimanja kontrole nad Grenlandom.
IZVOR: oslobodjenje.ba