Tko štiti novinare, a tko stoji iza medija? Kandidati moraju dati odgovore
Mreža medija i civilnog društva poziva redakcije da od izbornih kandidata traže odgovore o zaštiti novinara, BHRT-u i vlasništvu medija.
Zaštita novinara, opstanak javnih servisa i otkrivanje vlasnika medija trebaju postati teme predizbornih intervjua i sučeljavanja, poručuje Mreža medija i organizacija civilnog društva u BiH. U pozivu objavljenom na Media.ba traže da kandidati predstave konkretne planove za medijske slobode. Upozoravaju na slabo procesuiranje prijetnji i napada, krizu BHRT-a, skrivene vlasnike, političke interese i medijske monopole. Traže odgovore o sporim reformama, zakonima o elektronskim medijima i komunikacijama te fondu za medijski pluralizam. Podsjećaju i na rok za dekriminalizaciju klevete u RS-u do kraja 2027., naveden u Reformskoj agendi, uz ocjenu da konkretnih pomaka nema. Problem vide i u iscrpljujućim SLAPP tužbama te prijedlozima propisa u FBiH koji, pod izgovorom borbe protiv dezinformacija, mogu otvoriti prostor cenzuri. Traže usklađene reforme s jasnim rokovima i odgovornostima. Inicijativu su pokrenuli Mediacentar Sarajevo, JaBiHEU i Vijeće za štampu i online medije u BiH kroz projekt koji financira EU. Prema pregledu Vijeća Europe, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH u srpnju 2024. predstavilo je internetsku stranicu s kontaktima u tužiteljstvima i policijskim agencijama za sigurnost novinara. Takvi kontakti trebaju olakšati komunikaciju novinara s institucijama i postupanje u slučajevima prijetnji i napada. U Konjicu je u veljači 2025. održan i sastanak o izradi strateškog dokumenta za zaštitu novinara i slobode izražavanja. Postojanje inicijativa i kontaktnih osoba, međutim, samo po sebi ne pokazuje koliko su novinari učinkovito zaštićeni. Širi problem ranije je zabilježen i u procjeni UN-a iz 2022.: političko uplitanje u uređivačku politiku, financijska nestabilnost i otežan pristup informacijama navedeni su među glavnim preprekama radu medija. Sugovornici u tom istraživanju upozoravali su i na tužbe za klevetu kao sredstvo zastrašivanja, zbog troškova koji mogu odvratiti redakcije od istraživanja tema od javnog interesa.
IZVOR: hercegovina.info