Slovenija ukida devetogodišnje osnovno obrazovanje: Velika reforma nakon loših rezultata učenika
Slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je u utorak sveobuhvatnu reformu školskog sustava koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske 2028./2029. godine.
Slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je u utorak sveobuhvatnu reformu školskog sustava koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske 2028./2029. godine. Odluka o reformi uslijedila je nakon objave najnovijih rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koji su pokazali značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka. Rončević je stanje u obrazovnom sustavu ocijenio kao „veoma loše, a trend katastrofalnim“. Osim povratka na osmogodišnji model osnovnog obrazovanja, reforma predviđa uvođenje viših kriterija pri ocjenjivanju i jačanje radne etike. Planirano je i rasterećenje nastavnih planova uz veći naglasak na razumijevanje gradiva, kao i pružanje dodatne podrške darovitim učenicima. Prema rezultatima istraživanja PISA 2025, prosječna postignuća učenika u Sloveniji najniža su od početka provođenja ovog međunarodnog testiranja. U području prirodoslovne pismenosti slovenski učenici ostvarili su rezultate oko prosjeka zemalja OECD-a, dok su rezultati iz matematičke i čitateljske pismenosti pali ispod prosjeka. Prije tri godine situacija je bila znatno povoljnija – učenici iz Slovenije zaostajali su samo u čitateljskoj pismenosti, dok su u matematici i prirodoslovlju bili iznad prosjeka OECD-a. Osnovnu razinu matematičke pismenosti ostvarilo je 65 posto učenika, dok je još izraženiji problem zabilježen u području čitanja. Osnovnu razinu čitateljske pismenosti dostiglo je 64 posto učenika, u odnosu na prosjek OECD-a od 69 posto. Najvišu razinu čitateljske pismenosti ostvarilo je tek tri posto učenika. Najbolji rezultati zabilježeni su u prirodoslovlju, gdje je 76 posto učenika dostiglo najmanje osnovnu razinu znanja. Među ključnim razlozima negativnog trenda navode se pretjerana upotreba digitalnih uređaja, ometanje nastave i sve slabija koncentracija učenika. Čak 40 posto učenika navelo je da njihovi vršnjaci tokom nastave ne slušaju nastavnike, dok je 22 posto kazalo da ih digitalni uređaji često ometaju u praćenju nastave. Istovremeno, 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka. Dodatni izazov predstavlja hronični nedostatak nastavnog osoblja. Tek 17,5 posto učenika u Sloveniji pohađa škole u kojima direktori ne navode nedostatak nastavnika kao prepreku u radu. Prosjek OECD-a iznosi 28,8 posto. Iz Sindikata odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije upozorili su da su loši rezultati posljedica višegodišnjeg zanemarivanja obrazovnog sistema i nedostatka sistemskih ulaganja u nastavni kadar.
IZVOR: federalna.ba