Ljeto se ruši preko noći, Evropu čekaju superćelije i niske temperature
Hladni front donosi pad temperature i do 20 stepeni, superćelijske oluje, krupan grad i obilne padavine koje će zahvatiti i područje Zapadnog Balkana
Dugotrajnom periodu velikih vrućina u Evropi ove sedmice stiže nagli kraj. Snažna promjena vremenskog obrasca donijet će prodor hladnog zraka, dok će sudar s izuzetno toplom zračnom masom stvoriti uvjete za snažne oluje od područja Alpa prema Zapadnom Balkanu. Snažna visinska dolina koja se razvija iznad sjevernog Atlantika pokrenut će hladni front preko zapadne i centralne Evrope. On će sredinom sedmice direktno naići na ekstremno toplu zračnu masu koja se već duže zadržava nad kontinentom. Takav sudar mogao bi izazvati široko rasprostranjeno nevrijeme od Alpa prema Zapadnom Balkanu. Atmosfera će biti izrazito nestabilna, uz snažno smicanje vjetra, nakon čega će iza hladnog fronta uslijediti osjetan pad temperature. Promjena počinje od srijede prema četvrtku, kada će snažna grebenska struktura koja je održavala vrućinu početi slabiti pod utjecajem intenzivnih procesa u višim slojevima atmosfere. Kako se front bude kretao prema istoku, kombinacija ekstremne atmosferske nestabilnosti, velike količine vlage povezane s historijskim zagrijavanjem Sredozemnog mora i snažnog vertikalnog smicanja vjetra stvorit će uvjete za snažne grmljavinske oluje, piše Severe Weather Europe. Na udaru će se naći istočna Francuska, Švicarska, Balearska ostrva, sjeverna Italija, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Glavne opasnosti predstavljat će krupan do veoma krupan grad, razorni udari vjetra, obilne padavine praćene mogućim bujičnim poplavama, kao i lokalna mogućnost pojave tornada. U ponedjeljak navečer hladni front već je ulazio u zapadnu Evropu i protezao se od dubokog područja niskog pritiska iznad Skandinavije prema Azorima. Iza njega će centralnu Evropu zahvatiti zračna masa polarnog porijekla, donoseći drastičan temperaturni pad. Dnevne temperature koje su se prethodno kretale između 35 i 40 stepeni mogle bi za manje od 24 sata pasti za čak 15 do 20 stepeni. Naglo zahlađenje donijet će i prvi obilniji snijeg u višim dijelovima Alpa. Hladni kontinentalni vjetrovi spustit će granicu snijega preko visokih planinskih prijevoja, dok će zapadna i centralna Evropa pred vikend dobiti znatno svježije, gotovo jesenje vrijeme. Prognozni modeli pokazuju napredovanje duboke visinske doline i hladnog fronta te izražen temperaturni kontrast i potencijal za snažne oluje koje će se od Alpa širiti prema Zapadnom Balkanu. Šira meteorološka slika iznad sjevernog Atlantika i Evrope pokazuje raspad snažnog visinskog grebena povezanog s dugotrajnim periodom ekstremnih vrućina. Veliki visinski val u utorak ulazi u zapadnu Evropu, a tokom srijede i četvrtka širit će se prema istoku, sa središtem nad sjevernom Evropom. Sekundarni val odvojit će se prema sjevernom Sredozemlju, gdje će se razviti prizemno područje niskog pritiska. Ono će se preko Italije kretati prema Zapadnom Balkanu i podržavati razvoj rasprostranjenog nevremena. Najtoplija zračna masa zarobljena ispod "toplotne kupole" postepeno će biti potisnuta, dok će hladniji zrak sa zapada već tokom srijede brzo prodirati u centralnu Evropu. Najtopliji zrak bit će potisnut prema istočnoj Evropi i zapadnoj Rusiji, gdje će se zadržati do petka. Riječ je o vremenskom obrascu koji označava prekid dugotrajnog i intenzivnog ljetnog perioda naglim prodorom znatno hladnije zračne mase. Podaci za Ljubljanu pokazuju koliko bi promjena mogla biti izražena. Nakon temperatura na nivou od 850 milibara od približno 18 do 20 stepeni, što je oko deset stepeni iznad dugoročnog prosjeka, očekuje se pad od približno 15 stepeni za samo 24 sata. Istovremeno se za srijedu i četvrtak na području sjevernog Sredozemlja najavljuju značajne količine kiše. Zbog dolaska mnogo hladnije zračne mase i činjenice da se izuzetno zagrijano Sredozemno more neće brzo ohladiti, atmosfera će i nakon promjene ostati nestabilna. Kiša i osvježenje trebali bi se proširiti velikim dijelom Evrope sve do početka naredne sedmice. Kako se visinski val bude približavao centralnoj Evropi, razlika u pritisku i temperaturi između njega i odlazeće "toplotne kupole" pojačat će mlaznu struju iznad centralnog dijela kontinenta prema zapadnom Sredozemlju. Time će se uspostaviti umjereno snažno smicanje vjetra unutar toplog sektora i duž hladnog fronta. Zbog rekordnog zagrijavanja Sredozemnog mora, nad područjem se zadržava neuobičajeno velika količina vlage. To će doprinijeti ekstremnoj nestabilnosti atmosfere, uz vrijednosti CAPE-a koje bi mogle premašiti 3.000 do 4.000 J/kg. Takvi uvjeti pogoduju nastanku izrazito snažnih superćelijskih i višećelijskih oluja koje mogu donijeti krupan do veoma krupan grad, obilnu kišu, bujične poplave, tornada i razorne udare vjetra. Kada hladni front uđe u područje Alpa, nad sjevernim Sredozemljem formirat će se sekundarno područje niskog pritiska. To će usporiti i dodatno ojačati frontalni sistem. Kombinacija ekstremne nestabilnosti i snažnog smicanja vjetra počet će djelovati od srijede i potrajati do kasnih sati u četvrtak. Snažno nevrijeme prvo se očekuje od Alpa prema zapadnom Sredozemlju, a zatim će se tokom srijede postepeno širiti prema istoku i jugoistoku. U četvrtak će zahvatiti centralnu Italiju, Jadransko more i Zapadni Balkan. Oko Balearskih ostrva već u srijedu sredinom dana mogu se razviti veoma snažne oluje. Tokom poslijepodneva i noći rasprostranjeno nevrijeme očekuje se nad sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom. Aktivnost će se nastaviti u četvrtak, kada će front uz izrazito nestabilnu atmosferu napredovati prema Balkanu. Velika količina vlage, ekstremna nestabilnost i relativno sporo kretanje oluja mogli bi donijeti veoma obilne padavine području Ligurskog zaljeva, sjevernog Jadrana i sjeverozapadnog Balkana. Lokalno bi za dva dana moglo pasti između 150 i 200 milimetara kiše, zbog čega postoji mogućnost značajnih bujičnih poplava. Snažne oluje mogle bi se zadržavati iznad pojedinih područja i više puta prelaziti preko istih lokacija. Takav razvoj dodatno povećava mogućnost lokalnih bujičnih poplava uz obalu Jadrana, na području Ligurskog zaljeva i duž obale Toskane.
IZVOR: oslobodjenje.ba