Svjetski dan prve pomoći 2026: šta treba da sadrži kućna apoteka i kako reagovati u hitnim situacijama
Povodom Svjetskog dana prve pomoći (12. septembar): šta mora sadržavati kućna apoteka i kako reagovati kod posjekotina, opekotina i gušenja.
Svakog septembra, druge subote u mjesecu, obilježava se Svjetski dan prve pomoći – ove godine to je 12. septembar 2026. Cilj ovog dana jeste da podsjeti građane koliko je važno znati osnovne vještine prve pomoći, jer često baš ti prvi minuti nakon nesreće ili iznenadnog zdravstvenog problema odlučuju o ishodu. Nacionalna društva Crvenog krsta, uključujući i Crveni krst Republike Srpske, tim povodom organizuju edukativne radionice, demonstracije i provjere kućnih apoteka po školama i lokalnim zajednicama. Bez obzira na to da li ste roditelj, radite u kancelariji ili provodite vrijeme u prirodi, poznavanje osnova prve pomoći i dobro opremljena kućna apoteka mogu napraviti veliku razliku dok stigne stručna pomoć. Većina hitnih situacija u domaćinstvu – posjekotine, opekotine pri kuvanju, ubodi insekata ili manji padovi – ne zahtijeva odlazak u bolnicu, ali zahtijeva pravilnu i brzu reakciju. S druge strane, kod ozbiljnijih stanja poput gušenja, teže alergijske reakcije ili gubitka svijesti, znanje osnovnih koraka prve pomoći može spasiti život dok ne stigne Hitna pomoć. Kućna apoteka treba redovno da se provjerava, jer mnogi ljekovi i zavojni materijal imaju rok trajanja. Osnovna oprema koju bi svako domaćinstvo trebalo imati: Ranu odmah isperite čistom vodom, po potrebi dezinfikujte i pokrijte sterilnom gazom. Ako krvarenje ne prestaje ni nakon nekoliko minuta pritiska čistom krpom, potrebna je ljekarska pomoć. Opečeno mjesto odmah rashladite mlakom (ne ledenom) tekućom vodom tokom najmanje deset do petnaest minuta. Nikada ne stavljajte led direktno na opekotinu, niti kućne “narodne” preparate poput paste za zube ili ulja – oni mogu pogoršati oštećenje kože. Ako se osoba guši i ne može da govori ili kašlje, stanite iza nje, obavijte ruke oko struka i izvedite nekoliko snažnih pritisaka na trbuh iznad pupka, prema unutra i gore (Hajmlihov zahvat), sve dok se predmet ne izbaci ili ne stigne pomoć. Osobu položite na leđa i podignite joj noge kako biste pospješili dotok krvi u mozak, olabavite odjeću oko vrata i osigurajte svjež vazduh. Ako se osoba ne osvijesti brzo, pozovite Hitnu pomoć. Kod blažih reakcija dovoljno je ohladiti mjesto uboda i dati antihistaminik. Kod izraženog oticanja lica, otežanog disanja ili gubitka svijesti riječ je o hitnom stanju i potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć. Hitnu pomoć u Republici Srpskoj i BiH pozivate na broj 124 kada: Crveni krst Republike Srpske redovno organizuje kurseve prve pomoći za građane, firme i vozače, a mnogi se sprovode i u školama u okviru vannastavnih aktivnosti. Osnovne vještine – provjera svijesti i disanja, položaj za oporavak i vanjska masaža srca – mogu se naučiti za jedan dan, a znanje ostaje cijeli život. Svjetski dan prve pomoći dobra je prilika da porodica zajedno provjeri sadržaj kućne apoteke, obnovi rokove trajanja ljekova i podsjeti se osnovnih koraka koji mogu spasiti nečiji život.
IZVOR: olovka.info