Propao veliki evropski vojni projekt, Francuska i Njemačka idu svojim putem
Krah programa FCAS otvorio je pitanje budućnosti evropske vojne industrije, dok britansko-italijansko-japanski Tempest napreduje u utrci za novu generaciju lovaca
Plan o zajedničkom evropskom borbenom avionu doživio je veliki udarac nakon što su Francuska i Njemačka odustale od projekta koji je trebao biti jedan od simbola njihove odbrambene saradnje. Istovremeno napreduje konkurentski program koji predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija zajedno s Japanom. Neuspjeh francusko-njemačkog projekta doveo je u pitanje i širu ideju evropske odbrambene saradnje koju je zagovarao bivši italijanski premijer Mario Draghi. Njegova vizija podrazumijevala je da saveznici zajednički snose troškove i dijele tehnologiju umjesto da svaka država zasebno razvija skupu vojnu opremu, što bi Evropi trebalo pomoći u ekonomskom nadmetanju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, piše The Guardian. Međutim, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u junu su otkazali zajednički projekt Budućeg zračnog borbenog sistema (FCAS), koji su napetosti pratile praktično od njegovog pokretanja 2018. godine. Nakon ljetne pauze, čelnici odbrambene industrije, uključujući one koji su se u julu okupili na sajmu u Farnboroughu, sada pokušavaju utvrditi šta slijedi. Francuska je, prema svemu sudeći, spremna samostalno nastaviti razvoj svog novog lovca. Njemačka se, s druge strane, suočava s mogućnošću da ostane bez vlastitog aviona ili da postane kupac konkurentskog Tempesta. Taj avion razvija se u okviru Globalnog borbenog zračnog programa (GCAP), iza kojeg stoje Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Japan. Jedan od glavnih razloga propasti francusko-njemačke saradnje bio je sukob francuskog Dassaulta i Airbusa, čiji odbrambeni odjel djeluje u Njemačkoj, oko toga ko će imati vodeću ulogu u programu. Problem su predstavljali i različiti zahtjevi dvije države. Francuska je željela manji borbeni avion koji bi mogao slijetati na nosače aviona, kakve Njemačka nema. Saradnja je i formalno završena prošle sedmice, kada je francuski proizvođač motora Safran objavio prekid partnerstva s njemačkom kompanijom MTU Aero Engines. U međuvremenu se u Ujedinjenom Kraljevstvu vodila rasprava o vojnom budžetu. John Healey je u junu podnio ostavku na mjesto ministra odbrane zbog neslaganja oko finansiranja, ali se kasnije vratio u vladu kancelara Andyja Burnhama. Još nije poznato kada će Britanija ostvariti cilj izdvajanja tri posto BDP-a za odbranu. Vojske širom svijeta rade na razvoju šeste generacije borbenih aviona, prve nove generacije od Drugog svjetskog rata. Tempest i američki F47 projektirani su za ostvarivanje dominacije u zraku uz korištenje umjetne inteligencije, naprednih stealth tehnologija i rojeva dronova. Američki F47 dobio je ime po Donaldu Trumpu, 47. predsjedniku SAD-a, ali bi naziv mogao biti promijenjen ukoliko demokrati dođu na vlast. Istovremeno se otvara pitanje hoće li borbeni avioni s ljudskom posadom do 2035. godine postati zastarjeli. U vojnoj industriji ipak prevladava stav da će piloti i dalje imati važnu ulogu, ali da će ih tokom misija pratiti bespilotne letjelice poput BAE-ovog Brontanaxa. Takvi "vjerni pratitelji" ulazili bi u najopasnije zone, dok bi avion s ljudskom posadom djelovao sa sigurnije udaljenosti. Jedan direktor iz evropske odbrambene industrije nedavno je kazao da nije nemoguće da Evropa na kraju dobije čak tri različita borbena aviona ukoliko Njemačka odluči razvijati vlastiti projekt kao konkurenciju Francuskoj i programu GCAP. "To ne bi bilo idealno", rekao je. Gotovo svi koji nemaju direktan finansijski interes u pojedinim projektima smatraju da bi tri programa bila previše. "Nema šanse da Evropa završi s tri programa", smatra britanski konsultant koji sarađuje s velikim proizvođačima. Prema njegovim riječima, za toliko projekata jednostavno nema dovoljno narudžbi, jer je za njihovu ekonomsku održivost potrebno prodati veliki broj aviona. Isti stručnjak smatra da bi u trenutnim ekonomskim okolnostima čak i dva različita evropska lovca mogla biti teško održiva. Program se smatra industrijski uspješnim ako se proizvede približno 600 aviona, što je znatno više od potreba bilo koje pojedinačne evropske države. Francuska, naprimjer, trenutno raspolaže sa 228 aviona Rafale. Dassault je odlučan nastaviti razvoj novog aviona. Direktor kompanije Éric Trappier prošlog mjeseca je izjavio da se lovac nove generacije može razvijati samostalno ili uz nove partnere, a cilj mu je da prototip prvi put poleti do 2031. godine. Slična situacija već se dogodila početkom 1980-ih, kada su evropske države pokušavale zajednički razviti lovac četvrte generacije. Francuska se tada povukla iz saradnje s Italijom, Španijom, Zapadnom Njemačkom i Britanijom zbog neslaganja oko karakteristika aviona i podjele poslova. Dassault je nakon toga samostalno razvio Rafale, dok su preostale četiri države razvile Eurofighter Typhoon, koji proizvode i danas, više od tri decenije nakon njegovog prvog leta. Pojedini analitičari sumnjaju da Dassault može samostalno napraviti avion čije bi stealth karakteristike bile na nivou konkurencije. Kao vjerovatniju mogućnost vide razvoj "Super Rafalea", opremljenog novim radarima i naoružanjem, ali bez potpuno novog dizajna koji bi predstavljao tehnološki vrhunac. Za Njemačku se kao najizglednija opcija nameće pridruživanje programu GCAP, a njegovi industrijski partneri otvoreni su za takvu mogućnost. Direktor italijanskog Leonarda Lorenzo Mariani smatra da bi Njemačka predstavljala "pozitivan element" i bila "finansijski najjači partner u Evropi", ali je upozorio da bi priključenje novog partnera moglo dovesti do kašnjenja. Tufan Erginbilgiç, direktor Rolls-Roycea, koji razvija motor za Tempest, smatra da bi ulazak Njemačke otvorio nova tržišta. Michael Schoellhorn, čelnik Airbus Defence and Spacea, s druge strane je poručio da bi se njegova kompanija priključila samo projektu u kojem bi imala "značajan udio u poslu i vodstvu". Ulazak novog punopravnog partnera zahtijevao bi složene pregovore. Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Japan već su osnovali zajedničku kompaniju Edgewing upravo kako bi izbjegli sukobe oko podjele poslova. Nakon povratka s godišnjih odmora evropski čelnici odbrambene industrije morat će brzo djelovati žele li spriječiti fragmentaciju na koju je upozoravao Draghi. U suprotnom bi Evropa ponovo mogla završiti sa nekoliko vlastitih borbenih aviona koji se međusobno bore za iste kupce na svjetskom tržištu. "To bi značilo da ništa nismo naučili", zaključio je jedan evropski konsultant.
IZVOR: oslobodjenje.ba