Nepalci počeli naseljavati napuštena sela uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom
Grad Vrgorac prema popisu ima 5.911 stanovnika, dok procjene govore da ih na terenu stalno živi između 3.500 i 4.000
Početak nove školske godine ponovo je pokazao ozbiljnost demografskih problema s kojima se suočava Vrgorac, grad na jugu Hrvatske, nedaleko od granice s Bosnom i Hercegovinom. Kako piše Slobodna Dalmacija, broj učenika u posljednjih 15 godina smanjen je sa 706 na 413, odnosno za gotovo 40 posto. Istovremeno je zatvoreno sedam od ukupno 11 područnih škola. Posebno je pogođeno stanovništvo u manjim mjestima. Pojedina sela koja su više od jednog stoljeća imala svoje škole danas ostaju bez njih. U Velikom Prologu škola je postojala od 1903. godine, dok je škola u Ravči otvorena 1907. godine. Jedan od glavnih razloga iseljavanja, prema mišljenju lokalnog stanovništva, jeste nedostatak kvalitetnih radnih mjesta i niske plaće. Gradske kompanije i ustanove uglavnom su popunjene, dok se mogućnosti zaposlenja svode na nekoliko građevinskih kompanija, mesoprerađivačku industriju i poljoprivredu. Zbog toga se sve više mladih odlučuje napustiti rodni kraj i posao potražiti u zapadnoevropskim zemljama ili na Makarskom primorju. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Vrgorac ima 5.911 stanovnika. Međutim, procjene s terena govore da u ovom području stalno živi između 3.500 i 4.000 ljudi. Dok se sela prazne i propadaju, struktura stanovništva u samom gradu posljednjih godina se mijenja. Prema podacima Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u Vrgorac je u posljednjih šest godina stiglo 689 stranih radnika. Broj izdatih dozvola za boravak i rad značajno je porastao posljednjih godina. Tako su 2020. godine izdate 27 dozvole, 2021. godine 31, a 2022. godine 49 dozvola. U 2023. godini broj je porastao na 78. Pravi rast zabilježen je od 2024. godine, kada je izdato 190 dozvola za boravak i rad. Tokom 2025. godine izdato je još 169 dozvola, dok su do 1. septembra ove godine izdate 145 dozvole. Većina stranih radnika zaposlena je u Poduzetničkoj zoni Ravča. Prema podacima iznesenim u analizi, broj izdatih dozvola za strane radnike u odnosu na ukupan broj stanovnika Vrgorca prema popisu iz 2021. godine iznosi 11,66 posto. U odnosu na procijenjeni stvarni broj stanovnika Vrgorske krajine, taj udio iznosi između 17,23 i 19,69 posto. Podaci Policijske uprave splitsko-dalmatinske pokazuju da su među stranim radnicima u svim posmatranim godinama najbrojniji državljani Nepala. Na drugom mjestu su državljani Filipina, dok je broj radnika iz drugih zemalja znatno manji. „U svim traženim godinama po broju izdanih dozvola za boravak i rad na prvom su mjestu državljani Nepala, zatim državljani Filipina, a potom državljani ostalih trećih zemalja u znatno manjem broju“, naveli su iz PU splitsko-dalmatinske. Struktura ostalih radnika mijenjala se iz godine u godinu. U 2024. godini na trećem i četvrtom mjestu bili su državljani Bosne i Hercegovine i Kosova. Godinu kasnije slijedili su državljani Bosne i Hercegovine i Indije, dok su u 2026. godini na trećem i četvrtom mjestu državljani Uzbekistana i Sjeverne Makedonije. Podaci o Vrgorcu pokazuju tako dva paralelna procesa – tradicionalna sela ostaju bez stanovnika, dok se potrebe lokalnog tržišta rada sve više popunjavaju dolaskom stranih radnika. Dok se škole u pojedinim mjestima zatvaraju zbog manjka djece, kompanije istovremeno traže radnu snagu koju sve teže pronalaze među lokalnim stanovništvom. Zbog toga Vrgorac, grad na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, posljednjih godina dobija sve raznovrsniju demografsku sliku.
IZVOR: oslobodjenje.ba