UN priznao poraz u borbi protiv klimatskih promjena, sada slijedi ono najgore
Nova strategija predviđa decenije zagrijavanja iznad 1,5 stepeni, uz više vremenskih katastrofa, rast nivoa mora, nestašice hrane i vode te topljenje leda
Svijet više nema realnu mogućnost spriječiti da globalno zagrijavanje prijeđe granicu od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, zaključak je novog izvještaja Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Umjesto sprečavanja prelaska te granice, nova strategija predviđa njeno privremeno prekoračenje, a potom pokušaj vraćanja temperature ispod nje. Granica od 1,5 stepeni dogovorena je u okviru Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine. Međutim, zagrijavanje izazvano sagorijevanjem uglja, nafte i plina dovelo je planetu toliko blizu tog nivoa da se njegovo prekoračenje očekuje "u narednih nekoliko godina". "Čovječanstvo ubrzano prolazi granicu za izbjegavanje klimatske katastrofe", upozorio je generalni sekretar UN-a António Guterres. Novi pristup ne znači odustajanje od cilja. Naučnici i zvaničnici UN-a smatraju da treba ograničiti koliko će temperatura premašiti 1,5 stepeni, što prije zaustaviti rast, a zatim pokušati ponovo ohladiti planetu. Cilj od 1,5 stepeni prihvaćen je nakon što su naučnici ustanovili da bi zagrijavanje od dva stepena imalo znatno dramatičnije posljedice za ljude i planetu. Prema izračunima nekih naučnika, svijet je trenutno na približno 1,4 stepena iznad predindustrijskog nivoa. Ta vrijednost zasnovana je na 20-godišnjem prosjeku, a ne temperaturama tokom samo jedne godine. Iako su stručnjaci već upozoravali da ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni više nije moguće, zvaničnici UN-a dugo su tvrdili da ta mogućnost još postoji. Novi izvještaj prvi put priznaje da će granica biti prijeđena. U najoptimističnijem scenariju, uz ambiciozne klimatske politike država, zagrijavanje bi oko sredine stoljeća dostiglo vrhunac od 1,8 stepeni. Nastave li vlade provoditi sadašnje politike, temperatura bi do 2100. mogla biti 2,6 stepeni viša od predindustrijskog nivoa. UN sada predviđa putanju nalik na luk: temperatura prelazi 1,5 stepeni, nastavlja rasti do vrhunca, a potom se postepeno spušta. Cilj je vratiti se ispod 1,5 stepeni, idealno do kraja stoljeća. Takav period prekoračenja stručnjaci nazivaju "overshoot". "Budimo potpuno jasni, cilj od 1,5 stepeni i dalje ostaje cilj. Ali sada mu moramo pristupiti drugačije, odozgo", rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen. Richard Betts, klimatolog s Univerziteta Exeter i koautor izvještaja, upozorava da bi svijet iznad te granice mogao provesti "mnogo, mnogo decenija". Svako petogodišnje odgađanje smanjenja emisija dodaje najmanje 0,1 stepen vršnom zagrijavanju, upozorio je koautor izvještaja Joeri Rogelj s Imperial Collegea u Londonu. Naučnik Andrew Weaver naglašava da 1,5 stepeni nije neka "magična klimatska litica" nakon koje je sve izgubljeno. Svaka desetinka stepena zagrijavanja koja se izbjegne znači i manje štete. Tokom perioda prekoračenja granice svijet bi se morao prilagođavati težim posljedicama klimatskih promjena. Izvještaj tu fazu naziva "suočavanje i obuzdavanje". Očekuje se više smrti i bolesti povezanih s klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama. Proizvodnja hrane mogla bi pasti, glad se povećati, nestašice vode pogoršati, ekonomije pretrpjeti štetu, a pojedine vrste poput korala izumrijeti. Betts je, govoreći o nedavnim smrtonosnim poplavama u Nepalu povezanim sa odvajanjem himalajskog glečera, naveo da se u budućnosti, nažalost, očekuje više takvih događaja. Izvještaj upozorava i na moguće nepovratne "tačke preokreta". Među njima su gubitak ledenih ploča Zapadnog Antarktika i Grenlanda, nestanak Amazonske prašume te zaustavljanje sistema cirkulacije Atlantskog okeana koji veliki dio Evrope održava toplim. Pojedina područja mogla bi postati mjesta koja više nije moguće osigurati ili čak područja nepogodna za život. Posljednja faza nove strategije podrazumijeva ponovno hlađenje planete uklanjanjem ugljendioksida iz atmosfere i njegovim skladištenjem. Tradicionalno rješenje je sadnja većeg broja stabala, ali izvještaj procjenjuje da bi ona globalnu temperaturu mogla smanjiti za najviše 0,1 stepen. Zbog toga bi bile potrebne nove tehnologije uklanjanja ugljendioksida, koje dio naučnika smatra nepouzdanim i skupim. Klimatolog sa Stanforda Rob Jackson slikovito je opisao razmjere izazova: svijet nije uspio zaustaviti "voz" globalnih emisija prije zagrijavanja od 1,5 stepeni, a sada bi ga morao brzo zaustaviti i krenuti unazad. Na pitanje predstavlja li takav scenario najbolju preostalu nadu odgovorio je potvrdno. Međutim, kada je riječ o tome koliko je njegovo ostvarenje vjerovatno, njegov odgovor bio je suprotan – "apsolutno nije".
IZVOR: oslobodjenje.ba