Ovom zemljom se širi opasni virus, a septembar bi mogao biti najgori
Epidemija denge zahvatila je svih 64 okruga Bangladeša, dok stručnjaci upozoravaju na mogući daljnji rast broja oboljelih tokom septembra
Bangladeš bilježi ubrzano širenje denge, a zdravstveni sistem suočava se sa sve većim brojem pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje. Od početka godine hospitalizirano je 42.590 ljudi, dok je 117 osoba preminulo od bolesti koju prenose komarci. Situacija se dodatno pogoršala početkom septembra. Samo tokom posljednja 24 sata umrle su najmanje četiri osobe, dok je 1.558 pacijenata primljeno u bolnice. Prema podacima Ministarstva zdravstva, riječ je o najvećem dnevnom broju novih hospitalizacija od početka godine. Denga može izazvati visoku temperaturu i snažne glavobolje, ali i komplikacije koje mogu završiti smrtnim ishodom. Broj oboljelih posljednjih sedmica ubrzano raste, što je ponovo izazvalo zabrinutost nakon što je Bangladeš 2023. godine prošao kroz svoju najtežu epidemiju ove bolesti. Novi val denge dodatno opterećuje zdravstveni sistem koji se već suočava s epidemijom ospica. Od ospica je tokom ove godine umrlo gotovo 1.000 djece. Zdravstveni radnici strahuju da bi septembar mogao donijeti još veći broj oboljelih nego august, koji je do sada imao najveći mjesečni broj slučajeva denge u ovoj godini. Profesor Kabirul Bashar, medicinski entomolog sa Univerziteta Jahangirnagar, upozorio je da njegov model za praćenje i predviđanje epidemije pokazuje da bi broj hospitaliziranih tokom septembra mogao premašiti 30.000 ukoliko se trenutni trend nastavi. Prema njegovim riječima, vremenski uslovi mogli bi omogućiti nastavak intenzivnog širenja bolesti sve do oktobra. "Vrhunac epidemije još nije dosegnut. Ako se sadašnji trend nastavi, septembar bi mogao biti najteži mjesec u godini kada je riječ o zarazi dengom", upozorio je Bashar. Razmjere pritiska na bolnice osjetio je i 32-godišnji Zahid Hasan nakon što je njegov četverogodišnji sin dobio visoku temperaturu i nakon pregleda mu je dijagnosticirana denga. Kada se zdravstveno stanje dječaka počelo pogoršavati, Hasan ga je odveo u tri državne bolnice, ali ni u jednoj nije uspio pronaći slobodan krevet. "Bio sam prestravljen. Kao ocu bilo mi je nepodnošljivo gledati kako mi se dijete pogoršava, a ne znati gdje ga mogu smjestiti u bolnicu", ispričao je Hasan. Uz pomoć rođaka na kraju je pronašao slobodan krevet u privatnoj bolnici. Njegov sin je prije nego što je pušten iz bolnice primio sedam vrećica krvi i plazme. "Ti su dani za nas bili prava noćna mora. Stalno smo se bojali da bi mu se nešto moglo dogoditi", rekao je Hasan. Dječak je i dalje slab i postepeno se oporavlja. Posebnu opasnost predstavlja činjenica da se stanje osoba zaraženih dengom može naglo pogoršati nakon što temperatura počne padati. Među mogućim komplikacijama su istjecanje krvne plazme, nizak krvni pritisak, šok i obilno krvarenje. Zbog toga je tokom kritičnog perioda nakon povlačenja temperature potrebno pažljivo pratiti stanje pacijenata. "Pacijenti preplavljuju bolnice, a znakovi upozorenja poput bolova u stomaku, vrtoglavice i neobične letargije ne smiju se ignorirati", rekao je profesor Tarek Alam, ljekar koji u Dhaki liječi oboljele od denge. Epidemija više nije koncentrirana samo u Dhaki i drugim velikim urbanim sredinama. Slučajevi denge sada su registrirani u svih 64 okruga Bangladeša, iako glavni grad i dalje ima najveći broj oboljelih. Bashar je objasnio da sve veća prisutnost komaraca vrste Aedes izvan Dhake i drugih velikih gradova doprinosi širenju bolesti u manjim gradovima i ruralnim područjima. Vlada je zbog širenja epidemije pojačala preventivne mjere. Premijer Tarique Rahman naredio je provođenje akcija čišćenja i kampanja za podizanje svijesti širom zemlje. Stanovništvo se poziva da uklanja stajaću vodu i druga mjesta koja mogu poslužiti kao legla komaraca te da se aktivnije uključi u njihovo suzbijanje. Bashar, međutim, upozorava da samo zaprašivanje nije dovoljno ukoliko mjesta na kojima se komarci razmnožavaju ostanu netaknuta. "Samo zaprašivanje ne može kontrolirati dengu ako mjesta za razmnožavanje ostanu netaknuta. Mjere suzbijanja moraju biti usmjerene na područja na kojima se komarci vrste Aedes doista razmnožavaju. Najveći nedostatak u borbi protiv denge jeste nedostatak mjera utemeljenih na dokazima", zaključio je Bashar.
IZVOR: oslobodjenje.ba