Trump slavi historijski rezultat AfD-a, Bruxelles strahuje od posljedica
Uspjeh AfD-a u Saskoj-Anhaltu pojačao je pritisak na kancelara Friedricha Merza, izazvao reakcije iz SAD-a i Rusije te zabrinutost u Bruxellesu
Pobjeda Alternative za Njemačku (AfD) na lokalnim izborima u Saskoj-Anhaltu izazvala je snažne političke reakcije u Njemačkoj, ali i daleko izvan njenih granica. Politički analitičari i mediji rezultat protuimigrantske stranke opisuju kao moguću prekretnicu za njemačku političku scenu, iako ostaje pitanje je li takva ocjena pretjerana, piše BBC. Saska-Anhalt jedna je od 16 njemačkih saveznih pokrajina i sa 1,7 miliona birača spada među najmanje u zemlji. AfD na izborima nije uspio osvojiti apsolutnu većinu, ali značaj njegovog rezultata premašio je granice ove pokrajine. Rezultat izbora dodatno opterećuje već nestabilnu koalicijsku vladu u Berlinu, a mogao bi utjecati i na političku budućnost konzervativnog kancelara Friedricha Merza. Njegova popularnost je niska, dok je ranije obećavao da će zaustaviti rast AfD-a. Unutrašnji politički problemi mogli bi oslabiti Njemačku, najutjecajniju članicu Evropske unije, u periodu kada se Evropa istovremeno suočava s ruskom agresijom, trgovinskim napetostima s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i ekonomskim izazovima koje postavlja Kina. Rezultati iz Saske-Anhalta otvorili su i širu raspravu u zemlji u kojoj je sjećanje na nacističku prošlost i dalje snažno. Riječ je o prvoj ovako uvjerljivoj pobjedi jedne radikalno desne nacionalističke stranke u Njemačkoj od 1945. godine. Njemačke vlasti dijelove AfD-a proglasile su protudemokratskim, dok je nekoliko regionalnih ogranaka stranke, uključujući ogranak u Saskoj-Anhaltu, označeno kao desničarsko-ekstremističko. AfD tradicionalno ostvaruje dobre rezultate na istoku zemlje, ali ankete sada pokazuju da je riječ o najpopularnijoj stranci na nivou cijele Njemačke. Zbog toga se nameće pitanje kako će etablirane političke stranke u najsnažnijoj evropskoj ekonomiji odgovoriti na njegov rast. Odjek pobjede AfD-a nije ostao ograničen na Njemačku. Donald Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social brzo prenio rezultate izlaznih anketa. AfD-ove poruke usmjerene protiv imigracije i takozvane "woke" ideologije, uz slogan "Njemačka Nijemcima", imaju sličnosti s Trumpovim pokretom MAGA. Poput drugih nacionalističkih stranaka u Evropi, AfD u značajnoj mjeri preuzima Trumpove metode. Stranka napada priznate medije, dovodi u pitanje nezavisnost pravosuđa i obećava da će "Njemačku ponovo učiniti velikom". Sam Trump, međutim, rijetko se direktno spominje tokom evropskih izbornih kampanja jer su političari svjesni njegove nepopularnosti među velikim dijelom evropskih birača. Na rezultate je reagirao i Kirill Dmitriev, utjecajni ruski poduzetnik i direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja. Pobjedu AfD-a opisao je kao historijsku, njemačku vladu kao diskreditiranu, a kancelara Merza kao poniženog. Dmitriev je Merza uporedio s bivšim britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji je tokom ljeta morao podnijeti ostavku. Ruski interes za regionalne izbore u Njemačkoj povezuje se i sa širim političkim okolnostima. Njemačka je najveći pojedinačni donator vojne pomoći Ukrajini, dok je Velika Britanija Kijevu isporučila projektile kojima se napadaju ciljevi na teritoriji Rusije, što je izazvalo oštre reakcije Moskve. AfD zastupa znatno drugačiji odnos prema Rusiji. Stranka traži prekid njemačke vojne pomoći Ukrajini, ukidanje sankcija Moskvi i ponovno pokretanje uvoza jeftinijih ruskih energenata. Njemačka industrija, koja je u velikoj mjeri zavisna od energenata, pretrpjela je značajne ekonomske posljedice nakon prekida uvoza iz Rusije poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Pomirljiviji odnos AfD-a prema Moskvi nailazi na odobravanje dijela stanovništva na istoku Njemačke, koji je i dalje znatno siromašniji od zapadnog dijela zemlje. Nakon pada Berlinskog zida u integraciju istoka uloženo je između 2,3 i tri biliona eura. Saska-Anhalt je najsiromašnija njemačka pokrajina, a među dijelom stanovništva prisutna je i "ostalgija" – nostalgija za komunističkim periodom koji mnogi pamte kao stabilniji. Izbori u Saskoj-Anhaltu pažljivo su praćeni i u Evropskoj uniji. Tokom narednih 12 mjeseci važni izbori trebali bi biti održani u Francuskoj, Italiji, Španiji i Poljskoj, a u Bruxellesu postoji zabrinutost da bi stranke koje se smatraju ekstremnim, naročito na desnici, mogle ostvariti dobre rezultate. Lider španskog Voxa Santiago Abascal pobjedu AfD-a opisao je kao "veliku nadu za Njemačku i Evropu". Francuski ministar za evropske poslove Benjamin Haddad, saveznik predsjednika Emmanuela Macrona, ocijenio je da je riječ o "ozbiljnom trenutku za Evropu kada vidimo da krajnja desnica pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj". AfD i druge slične evropske stranke odbacuju oznake ekstremne ili radikalne desnice, a među njima postoje značajne političke razlike. Nacionalno okupljanje Marine Le Pen prije dvije godine izbacilo je AfD iz svoje grupacije u Evropskom parlamentu jer ga je smatralo preradikalnim. Ipak, zajedničke su im protuimigracijska politika i snažno naglašavanje nacionalizma. U Bruxellesu se jačanje takvih političkih opcija posmatra kao prijetnja evropskom jedinstvu, posebno u trenutku pritisaka iz SAD-a, ekonomskog nadmetanja s Kinom i nastavka rata u Ukrajini. AfD i italijanska Liga izrazito su euroskeptični, dok AfD i francusko Nacionalno okupljanje zagovaraju blaži odnos prema Rusiji. U Evropskoj uniji upozoravaju da bi ublažavanje sankcija Moskvi ili slabljenje podrške NATO-u moglo ohrabriti Kremlj. Istovremeno, evropske birače opterećuje niz pitanja, među kojima su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, stanje zdravstvenih sistema, ekonomska nesigurnost, nekontrolirana imigracija i sigurnost. Rezultat u Saskoj-Anhaltu zato predstavlja upozorenje tradicionalnim političkim strankama i institucijama koje AfD predstavlja kao dio establišmenta. Mnogi birači smatraju da su ih stranke kojima su vjerovali desetljećima iznevjerile, ali njihov zaokret prema političkoj desnici ili ljevici ne mora nužno značiti i radikalizaciju. AfD je u Saskoj-Anhaltu na izbore izašao sa sloganom "Sve je moguće!" i obećanjem da će Nijemci ponovo biti ponosni na svoju zemlju. Rezultat pokazuje da je sve veći broj birača spreman toj stranci pružiti priliku.
IZVOR: oslobodjenje.ba