Opšta skupština UN-a danas glasa o promjeni karte svijeta
Togo je predložio rezoluciju kojom bi se svijet trebao odreći tradicionalne karte koja umanjuje veličinu Afrike, a inicijativu podržava svih 54 članica Afričke unije
Opšta skupština UN-a danas će glasati o rezoluciji kojom bi svijet trebao formalno početi napuštati tradicionalnu Mercatorovu projekciju karte svijeta i preći na kartu koja preciznije prikazuje veličinu Afrike. Robert Dussey, ministar vanjskih poslova Toga, izjavio je da je rezoluciju predložio Togo te da su je podržale i druge zemlje, među kojima je svih 54 članica Afričke unije. Nije naveo ukupan broj država koje podržavaju inicijativu. "Ovo nije politička, već naučna rasprava, jer postoje naučni dokazi i svi moramo prihvatiti stvarnost", ustvrdio je. Rezolucije UN-a nisu pravno obavezujuće, no ako rezolucija bude usvojena, mogla bi dovesti do promjena u obrazovnim programima i svakodnevnoj tehnologiji, s obzirom na široku upotrebu Mercatorove projekcije u obrazovanju, tehnologiji i upravljanju. Projekciju je 1569. godine predstavio flamanski kartograf Gerardus Mercator kako bi pomogao pomorcima u navigaciji. Gotovo pet vijekova kasnije ona je i dalje globalni standard. Zbog načina na koji je projekcija izrađena, područja u blizini ekvatora na njoj izgledaju znatno manja nego što zaista jesu, dok područja na velikim geografskim širinama izgledaju znatno veća. Naprimjer, na karti Afrika izgleda približno jednako velika kao Grenland, iako je afrički kontinent čak 14 puta veći od tog danskog teritorija. "U Afriku biste mogli smjestiti Sjedinjene Američke Države, Kinu, Indiju, Japan, Meksiko i veliki dio Evrope, a još bi ostalo slobodnog prostora", navodi se u peticiji na platformi Change.org pokrenutoj u sklopu kampanje #CorrectTheMap, koja je prikupila više od 11.000 potpisa. Afrička unija podržala je kampanju u augustu 2025. godine, nakon čega je od Toga zatražila da predvodi postupak njenog usvajanja. Istoričari i geografi godinama upozoravaju da je Mercatorova projekcija ukorijenjena u zapadnjačkim stereotipima. Aktivisti su ponovili te kritike, a neki su skovali i izraz "kartografski kolonijalizam", prenosi britanski list Guardian. Neki tvrde da je karta suptilno uticala na međunarodne odnose moći, umanjujući fizičko prisustvo globalnog juga, dok istovremeno vizuelno uvećava zemlje sjeverne hemisfere i smanjuje područja oko ekvatora. Prema njima, to je doprinijelo jačanju sistemskih pristrasnosti u međunarodnoj trgovini, razvojnim prioritetima i obrazovnim sistemima. Jedan od najistaknutijih kritičara Mercatorove projekcije bio je njemački istoričar Arno Peters, koji je 1973. godine predstavio svoju kartu svijeta zasnovanu na Gall-Petersovoj projekciji. Ona se često koristila kao alternativa Mercatorovoj karti. Togo kroz kampanju #CorrectTheMap promoviše korištenje preciznije projekcije Equal Earth iz 2018. godine, koju je razvila međunarodna grupa kartografa. Pristalice kampanje smatraju da bi njena primjena pomogla da se promijeni percepcija Afrike i dekolonizuju obrazovni sistemi širom svijeta. Vlasti Toga nadaju se da će glasanje završiti jednako kao i još jedna odluka koju je ove godine u UN-u podržala Afrička unija. U martu je usvojena rezolucija koju je predložila Gana, a kojom je trgovina robljem opisana kao "najgori zločin protiv čovječnosti". Za rezoluciju je glasalo 123 države, tri su bile protiv, a 52 su bile uzdržane. Uspjeh Gane dao je pristalicama promjene karte razlog za vjeru u pozitivan ishod. Vlada Toga planira u glavnom gradu Lomeu, u prvom kvartalu naredne godine, organizovati događaj s UNESCO-om, Afričkom unijom i tehnološkim kompanijama poput Google Mapsa, na kojem bi trebalo razgovarati o sprovođenju rezolucije. "Onima koji pitaju zašto sada, kažem: zašto ne? Kada pogledamo kartu svijeta... vrijeme je da promijenimo narativ. Vrijeme je da mi u Africi preuzmemo odgovornost i sami promijenimo ono što možemo promijeniti", poručio je Dussey.
IZVOR: oslobodjenje.ba