Ruska blokada Crnog mora prijeti Evropi novom velikom krizom
Eskalacija sukoba otežala je ukrajinski izvoz žitarica, dok EU upozorava na rast cijena hrane, ekonomske posljedice i moguće jačanje migracija
Nova eskalacija rata u Ukrajini i blokada Crnog mora izazvale su zabrinutost među evropskim zvaničnicima zbog mogućih posljedica po trgovinu žitaricama, sigurnost hrane, ukrajinsku ekonomiju i migracijske tokove prema Evropi. O problemu se razgovaralo na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije održanom u srijedu u Irskoj, gdje su upućeni pozivi na hitan prekid vatre u regiji. Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas upozorila je da bi ruski napadi na brodove koji prevoze žito u Crnom moru mogli izazvati novi globalni poremećaj u sigurnosti hrane. Belgijski predstavnik Maxime Prévot pozvao je na koordiniran odgovor kako bi se spriječile tri moguće posljedice istovremeno: smanjenje prihoda ukrajinskog budžeta, globalna kriza s hranom u Africi i jačanje migracijskih tokova prema Evropi. "Blokade pošiljki žitarica i energenata u Crnom moru nisu nešto što možemo samo posmatrati izdaleka", poručio je Prévot. Rusija od jula intenzivira napade na ukrajinske luke i brodove u Crnom moru, zbog čega je otežana prodaja žita zemljama poput Egipta, Alžira, Tunisa, Jemena i Indonezije. Ukrajina je odgovorila napadima dronovima i projektilima na ruske brodove i logističke centre, prenosi Euronews. Eskalacija se događa tokom žetve u Ukrajini, zbog čega se gomilaju velike količine pšenice, kukuruza i ječma. Prije novih napada Ukrajina je preko luka Odesa, Čornomorsk i Pivdenji mjesečno izvozila šest miliona tona poljoprivrednih proizvoda i čelika. Preko alternativnih pravaca sada se izvozi oko 4,5 miliona tona jer prijevoznici plovidbu Crnim morem smatraju previše opasnom. Problem predstavlja i činjenica da za alternativne pravce, poznate kao "koridori solidarnosti", više ne važi bescarinski režim. Bruxelles ga je ukinuo nakon pritiska država istočne Evrope. Dodatne poteškoće pogodile su pravac kojim se ukrajinska roba preko Dunava prevozi prema rumunskoj luci Constanța, a razlog je nezapamćena ljetna suša. Rumunska ministrica vanjskih poslova Oana-Silvia Țoiu rekla je u Irskoj da Bukurešt i Kijev razmatraju logističke mogućnosti za povećanje tranzita kroz koridore solidarnosti. Istovremeno je upozorila na kontinuirani rast cijena hrane u svijetu. "To je ključan instrument koji osigurava dostupnost žitarica po pristupačnim cijenama na Bliskom istoku i u Africi", kazala je Țoiu. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, koji je također učestvovao na sastanku u Irskoj, pozvao je evropske partnere da pojačaju pritisak na Rusiju kako bi se postigao potpuni prekid vatre na Crnom moru. Sibiha je naglasio da alternativni kopneni i riječni pravci nikada ne mogu u potpunosti nadomjestiti izvoz morskim putem. Problemi s lukama već stvaraju snažan pritisak na ukrajinske poljoprivrednike. Troškovi transporta porasli su, domaće cijene su pale, dok je pred novu sjetvu povećan rizik od bankrota. Istovremeno nema dovoljno skladišnih kapaciteta za sve viškove, a posljedice blokade osjećaju se i u industriji čelika. Finansijski pritisak na Ukrajinu dodatno povećava šira ruska eskalacija, koja uključuje kontinuirane napade dronovima s ciljem širenja straha i ometanja gradskih ekonomija. Ukrajina je već od saveznika zatražila pomoć za pokrivanje budžetskog manjka od 23 milijarde eura. Smanjenje izvoza preko Crnog mora moglo bi dodatno povećati taj problem zbog pada javnih prihoda. Članice Evropske unije razmatraju promjenu plana isplate zajma Ukrajini vrijednog 90 milijardi eura kako bi dio sredstava predviđenih za 2027. godinu bio isplaćen ranije. Takav potez bi, međutim, ostavio manje novca na raspolaganju za narednu godinu i mogao bi dovesti do prekida u pružanju pomoći. Dio evropskih zemalja zagovara korištenje 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine. Evropska komisija oklijeva ponovo otvoriti raspravu o tom kontroverznom pitanju, dok se Belgija, u kojoj se nalazi većina zamrznute imovine, oštro protivi takvom prijedlogu. Posljedice blokade Crnog mora mogle bi se proširiti daleko izvan Ukrajine. Nestašica žitarica mogla bi povećati inflaciju u zemljama u razvoju, izazvati socijalne nemire i pokrenuti nove migracijske tokove prema Evropi. Posebna pažnja posvećena je Egiptu, jednom od najvećih kupaca ukrajinskog žita, gdje se pažljivo prati cijena kruha. Migracije su već dugo jedno od politički najosjetljivijih pitanja u Evropi, a rasprava je dodatno zaoštrena nakon krize u španskoj Ceuti, kada je više od 80.000 ljudi prešlo granicu iz Maroka. Evropski zvaničnici više puta su optuživali Rusiju da opskrbu hranom koristi kao oružje kako bi oslabila evropsku podršku Ukrajini. "Javno mnijenje umara se od pružanja podrške, ali ona je sada potrebnija nego ikad", rekao je Prévot.
IZVOR: oslobodjenje.ba