Preminula Gloria Steinem, ikona feminizma koja je mijenjala svijet
Kao suosnivačica časopisa Ms. i brojnih organizacija za prava žena, Gloria Steinem postala je jedno od najprepoznatljivijih lica feminističkog pokreta u Sjedinjenim Američkim Državama
Gloria Steinem, spisateljica, predavačica, aktivistica i organizatorica iz SAD-a koja se više od pet decenija borila za rodnu ravnopravnost te građanska i reproduktivna prava žena, preminula je, saopćila je njena fondacija. Imala je 92 godine. Kao suosnivačica i savjetodavna urednica časopisa Ms., od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća predvodila je feministički pokret i nadahnjivala generacije žena. Preminula je u srijedu, saopćila je njena fondacija u objavi na Instagramu u četvrtak, prenose mediji. - Od nevoljne glasnogovornice do svjetionika pozitivnih promjena, njen put je jedinstven - bila je američka liderica koja se mogla obratiti svima nama, rekla je filmska i pozorišna rediteljica Julie Taymor o Steinem u intervjuu za New York Times 2017. godine. Taymor je režirala film "The Glorias" iz 2020. godine, koji prikazuje različita razdoblja Steineminog života, a zasnovan je na njenoj autobiografiji "My Life on the Road" iz 2015. godine, koja je postala bestseler. Njen život bio je tema i predstave "Gloria: A Life" iz 2018. te HBO-ovog dokumentarca "Gloria: In Her Own Words" iz 2011. godine. Steinem je za sebe govorila da je "poduzetnica društvenih promjena". - Želim biti pravedna prema ženama koje susrećem i ispričati njihove priče, rekla je za časopis New Yorker 2015. godine. "Riječ je o povezivanju i korištenju vlastitog položaja kako bih slušala, jer žene ne možemo osnažiti ako ne slušamo njihove priče." Steinem je 1971. godine, zajedno s bivšim članicama Predstavničkog doma Kongresa SAD-a Bellom Abzug i Shirley Chisholm te spisateljicom Betty Friedan, osnovala Nacionalni ženski politički klub. Friedanina knjiga "The Feminine Mystique" iz 1963. godine označila je početak drugog vala feminizma. Među ostalim organizacijama, osnovala je i Koaliciju žena u sindikatima, Ženski medijski centar, organizaciju Voters for Choice i Fondaciju Ms. za žene. Tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama dodijelio joj je 2013. godine Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odlikovanje u Sjedinjenim Američkim Državama. S karakterističnom dugom kosom sa svijetlim pramenovima, razdijeljenom po sredini, i pilotskim naočalama, Steinem je bila glamurozni i moderni simbol feminističkog pokreta, za koji je naglašavala da mora obuhvatiti žene svih rasa. - Ako ste pretrpjeli diskriminaciju, osjetljivi ste na nju na svakom nivou. O feminizmu sam najviše naučila od crnkinja. Žene druge boje kože zapravo su izmislile feminizam, rekla je za New Yorker. Steinem je rođena 25. marta 1934. godine u Toledu, u saveznoj državi Ohio, kao mlađa od dvije kćerke. Njen otac bio je putujući trgovac antikvitetima. Budući da se porodica često selila, nije redovno pohađala školu sve do otprilike sedmog razreda. Roditelji su joj se razveli kada je imala 11 godina, nakon čega je živjela s majkom i brinula se o njoj. Njena majka doživjela je nervni slom i patila od depresije. To iskustvo utjecalo je na Steinemine stavove o društvenoj nepravdi i braku, za koji je smatrala da ženama uskraćuje mogućnost izbora i mnoga građanska prava. - Već sam bila veoma mali roditelj veoma velikom djetetu, svojoj majci. Nisam željela završiti tako što ću se brinuti o još nekome, govorila je. Nakon što je diplomirala na Smith Collegeu, Steinem je počela raditi kao slobodna novinarka. Godine 1963. jedanaest dana radila je kao Playboyeva zečica kako bi napisala priču za časopis Show. Njena revolucionarna dvodijelna reportaža "A Bunny's Tale" opisala je niske plaće i seksistički tretman kojem su bile izložene Playboyeve zečice, prvobitno zaposlene kao konobarice. Prema toj priči 1985. godine snimljen je televizijski film s Kirstie Alley u glavnoj ulozi. Steinem je 1968. pomogla u osnivanju časopisa New York, u kojem ju je esej naslovljen "After Black Power, Women's Liberation" učinio jednom od vodećih ličnosti feminizma u razdoblju velikih društvenih previranja. Međutim, govorila je da je njen život feminističke aktivistice zapravo počeo tek nakon što je naredne godine prisustvovala javnom svjedočenju o abortusu u jednoj njujorškoj crkvi. Steinem je, kada je imala 22 godine, u Londonu obavila abortus koji je tada bio nezakonit. Časopis Ms., koji je suosnovala 1971. godine, bavio se abortusom i pitanjima poput seksizma, jednakih plaća i nasilja u porodici. To je predstavljalo veliki odmak od sadržaja o ljepoti, kuhanju i pružanju podrške suprugu, koji su u to vrijeme dominirali časopisima namijenjenim ženama. U jednom od prvih izdanja objavljena su imena 52 žene, među kojima je bila i Steinem, koje su obavile abortus. Zatražena je i legalizacija tog postupka prije historijske presude Roe protiv Wadea iz 1973. godine, kojom je ženama u SAD-u gotovo pola stoljeća bilo priznato ustavno pravo na abortus. Steinem je često kritizirala ograničenja koja donosi brak. - Žene neće biti ravnopravne izvan kuće sve dok muškarci ne postanu ravnopravni u njoj, govorila je. Nije imala djece, a udala se tek u 66. godini za južnoafričkog biznismena i ekološkog aktivistu Davida Balea, oca glumca Christiana Balea. - Nadam se da ovo dokazuje ono što su feministkinje oduvijek govorile - da feminizam podrazumijeva mogućnost izbora onoga što je ispravno u svakom razdoblju našeg života, navela je u saopćenju povodom sklapanja braka. David Bale preminuo je 2003. godine od raka mozga. Steinem je nastavila raditi i nakon što je ušla u osamdesete godine života. Napisala je brojne knjige, među kojima su "Marilyn: Norma Jean" iz 1986. godine, posvećena Marilyn Monroe, "Revolution from Within: A Book of Self-Esteem" o ličnom razvoju, kao i nekoliko zbirki eseja. Bila je naratorica i osmislila ideju za HBO-ov dokumentarac o zlostavljanju djece "Multiple Personalities: The Search for Deadly Memories" iz 1993. godine, nagrađen Emmyjem, te je producirala film „Better Off Dead“ televizijske kuće Lifetime. Vodila je i dokumentarnu seriju "Woman" o nasilju nad ženama, emitiranu na televizijskom kanalu Viceland. Spisateljica Carolyn Heilbrun, autorica biografije "Education of a Woman: The Life of Gloria Steinem" iz 1995. godine, opisala ju je kao "oličenje ženske ljepote i suštinu ženske revolucije".
IZVOR: oslobodjenje.ba