Lavrov oštro napao Europu: "Neoimperijalni, kolonijalni i neonacistički duh"

Lavrov oštro napao Europu: "Neoimperijalni, kolonijalni i neonacistički duh"

Evropa ponovo postaje izvor tih ideja superiornosti, nacionalne i rasne superiornosti, rekao je Sergej Lavrov

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov oštro je napao Evropu, ustvrdivši da su u njoj i dalje veoma živi "neoimperijalni, kolonijalni i neonacistički" obrasci te da ponovo postaje izvor ideja o nacionalnoj i rasnoj superiornosti. Posebno se obrušio na njemačkog kancelara Friedricha Merza i njegove planove snažnog jačanja Bundeswehra. Lavrov je to rekao na predavanju ruskog društva Znanje u sklopu Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku. - Neoimperijalni, kolonijalni i, rekao bih, neonacistički duh u Evropi veoma je, veoma živ, ustvrdio je Lavrov. Dodao je da Zapad ne voli međunarodne strukture u kojima ne može sam donositi odluke, nego mora biti dio konsenzusa. Prema njegovim riječima, zapadne zemlje, uključujući evropske države, navikle su drugima nametati svoju volju. Lavrov je otišao i korak dalje te ustvrdio da se u današnjoj Evropi ponovo pojavljuju ideje koje povezuje s njenom kolonijalnom i nacističkom prošlošću. - Evropa ponovo postaje izvor tih ideja superiornosti, nacionalne i rasne superiornosti, rekao je. Tvrdio je i da Evropa kroz historiju "nikada nije živjela samo od vlastitih sredstava i vlastitog uma", nego na račun drugih, spominjući kolonijalizam i ropstvo. Evropske sankcije Rusiji prikazao je kao nastavak iste politike i pokušaj Evrope da sačuva hegemoniju u svjetskim poslovima. Prema Lavrovu, Zapad danas još agresivnije pokušava podijeliti euroazijski kontinent i spriječiti bliže povezivanje njegovih država. - Zapad tu politiku sada provodi još žešće, da ne kažem mahnito, pokušavajući podijeliti naš kontinent, ustvrdio je. Riječ je o Lavrovljevom političkom tumačenju. Evropske sankcije Rusiji uvedene su prije svega kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, dok Evropska unija svoje djelovanje temelji na demokratiji, vladavini prava i jednakosti građana bez obzira na rasu ili nacionalnost. Lavrov je kao dokaz svoje teze posebno izdvojio njemačkog kancelara Friedricha Merza i njegove izjave o snažnom jačanju njemačke vojske. - Kada je kancelar Merz rekao da će Njemačku ponovo učiniti glavnom vojnom silom u Evropi, da će je ponovo učiniti glavnom vojnom silom, bio sam jednostavno zapanjen, rekao je Lavrov. - Ako taj čovjek ne razumije šta riječ "ponovo" znači u ovom kontekstu, onda je to, naravno, veoma tužno za Evropu i krajnje opasno za Evropu, dodao je, povezujući Merzove izjave s historijom nacističke Njemačke. Međutim, važan je detalj da se riječ "ponovo", na kojoj Lavrov temelji svoju kritiku, ne pojavljuje u toj formulaciji u službeno objavljenim Merzovim govorima koje je moguće provjeriti. Merz je još u maju 2025. rekao da će njegova vlada Bundeswehr učiniti "najjačom konvencionalnom vojskom u Evropi". Isto je ponavljao i kasnije, uključujući u februaru ove godine, kada je rekao da Njemačka želi što prije izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi. Riječ "ponovo" pojavila se, između ostalog, u pitanju koje je novinar u augustu 2025. postavio Merzu: - Rekli ste da Bundeswehr ponovo želite učiniti najjačom konvencionalnom vojskom u Evropi. Merz u odgovoru nije ponovio riječ "ponovo", nego je rekao da Njemačka zbog svoje veličine i ekonomske snage mora imati najjaču konvencionalnu vojsku na evropskoj strani NATO-a. Zato nije jasno na koju tačno Merzovu izjavu Lavrov misli kada mu direktno pripisuje riječ "ponovo". Merz je jačanje njemačkih oružanih snaga postavio kao jedan od prioriteta svoje vlade. Kao razlog navodi promijenjenu evropsku sigurnosnu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu i potrebu da evropske članice NATO-a preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu odbranu. - Njemačka zbog svoje veličine i ekonomske snage mora biti zemlja koja na evropskoj strani NATO-a ima najjaču konvencionalnu vojsku, rekao je Merz prošle godine. Njemačka posljednjih godina snažno povećava izdvajanja za odbranu, kupuje novu vojnu opremu i povećava broj pripadnika Bundeswehra. Berlin te poteze predstavlja prije svega kao jačanje odvraćanja i odbrambene sposobnosti NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu. Lavrov je ustvrdio i da je evropskim članicama NATO-a potreban vanjski neprijatelj kako bi opravdale vlastitu politiku. - Ako umjetno stvorena slika neprijatelja u obliku Rusije nestane, birači će jednostavno pomesti veliku većinu vlada u Evropskoj uniji i zemljama NATO-a, ustvrdio je. Rekao je i da Rusija neće moliti evropske države da ukinu sankcije. - Nećemo trčati za Evropom i moliti za ukidanje sankcija, poručio je Lavrov, dodajući da Rusija ima dovoljno država koje su s njom spremne sarađivati. Lavrov je pritom tvrdio da se Rusija nije izolovala od Evrope, nego da su evropske države odlučile prekinuti veliki dio odnosa s Moskvom. Odnosi Rusije i Evropske unije naglo su se pogoršali nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon čega je EU uveo niz paketa ekonomskih i individualnih sankcija Rusiji, prenosi Index.hr.