Novo rusko oružje mijenja rat, Ukrajinci iznenadili Moskvu na frontu
Rusija je pojačala napade novom verzijom drona Geran, dok je ukrajinska vojska pokrenula protivofanzivu kod Limana i poremetila planove ruskih snaga u Donbasu
Rat u Ukrajini ulazi u novu fazu intenzivnih napada bespilotnim letjelicama. Ruske snage posljednjih dana koriste sve veći broj nove verzije drona Geran, dok istovremeno održavaju snažan pritisak na frontu. Ukrajinska vojska, s druge strane, pokrenula je protivofanzivu kod Limana koja je iznenadila rusku komandu. Prema različitim izvještajima, koje je spomenuo i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, Rusija je za samo četiri dana lansirala gotovo 1.500 dronova. Većinu čini nova verzija Gerana, ruske verzije iranskog Shaheda. Najvažnija promjena kod Gerana-4 odnosi se na njegov pogon. Umjesto klasičnog klipnog motora koristi mlazni motor. Takav dron znatno je složeniji i skuplji, ali postiže i mnogo veću brzinu, čime se ukrajinskoj protivzračnoj odbrani ostavlja manje vremena za reakciju. U početku razlika nije bila toliko izražena jer su dronovi na mlazni pogon činili približno četvrtinu bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala prema Ukrajini. Taj odnos se u međuvremenu promijenio i mlazni dronovi sada čine većinu. Poboljšana je i komunikacija između operatera i dronova. Njihova veća brzina i bolje manevarske mogućnosti predstavljaju dodatni problem za ukrajinsku protivzračnu odbranu, koja im se ne može suprotstaviti dronovima presretačima, piše Index.hr. Ukrajina radi na razvoju i testiranju vlastitih dronova na mlazni pogon kao odgovoru na njihovu masovnu rusku upotrebu. Do tada je, međutim, prisiljena koristiti ograničene i skupe zalihe zapadnih projektila protivzračne odbrane, uz angažovanje borbenih aviona. Prema procjenama savjetnika ukrajinskog predsjednika, trenutno se uspijeva uništiti oko 80 posto ruskih dronova, dok preostalih 20 posto probija odbranu. Zelenski je naveo da je cilj tokom jeseni povećati stopu presretanja na više od 90 posto. Pitanje je koliko će štete Ukrajina pretrpjeti do tada, posebno zbog promjene načina na koji Rusija izvodi napade. Pored udara na strateške logističke tačke, ruske snage počele su primjenjivati taktiku cjelodnevnih napada na Kijev, koja je prvi put isprobana u maju ove godine. Dronovi dolaze u manjim grupama i iz različitih pravaca, čime se stvara gotovo neprekidan pritisak. Takva taktika ima dva učinka. Ukrajinska protivzračna odbrana neprestano je angažovana, što smanjuje njenu spremnost za eventualne veće raketne napade. Istovremeno se otežava svakodnevni društveni i ekonomski život Kijeva. Poslovanje se prekida tokom zračnih uzbuna, što stvara finansijske gubitke, posebno kada uzbuna u gradu traje i do 12 sati dnevno. Cilj takve strategije je stvaranje dugoročne ekonomske štete koja bi mogla proizvesti unutrašnji politički pritisak. Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba smatra da je namjera usmjeriti nezadovoljstvo građana prema centralnim vlastima. Ukrajinske vlasti računaju da će nedostatke u budžetu moći nadoknaditi zapadnom pomoći, što analitičari smatraju izuzetno rizičnim. Problem predstavlja i nastavak centralizacije logistike, zbog čega ključne tačke ostaju ranjive na ruske napade. Napadi na ključne logističke tačke izazivaju stalne poremećaje u lancima snabdijevanja, a posebno su problematični za ukrajinski izvoz žitarica. Zbog blokade crnomorskih luka Ukrajina je morala preusmjeriti izvoz, ali se on trenutno najvećim dijelom odvija jednim pravcem preko grada Izmaila. Takva koncentracija olakšava ruskoj vojsci izvođenje operacija. Problemi postoje i u vojnoj logistici i odbrambenoj industriji. Zabilježeno je nekoliko napada u kojima su uništeni pogoni za proizvodnju bespilotnih letjelica i kopnenih robotizovanih sistema, kao i skladišta komponenti za krstareće rakete. Udar na skladište u okolini Buče doveo je do desetina poginulih nakon detonacije skladišta, što je izazvalo i javnu raspravu. Saznanje da su se skladišta oružja nalazila neposredno uz stambene zgrade navelo je vlasti da uvedu obavezne inspekcije svih vojnih skladišta i pokrenu krivične postupke. Dok traju napadi dronovima, ruske snage održavaju visok taktički pritisak duž fronta. Ukrajinska vojska je, međutim, pokrenula protivofanzivu na području Limana u Donjeckoj oblasti. Akcija je u određenoj mjeri iznenadila rusku komandu, koja nije na vrijeme poslala potrebna pojačanja na taj pravac. Ukrajinska operacija predstavlja ozbiljan udarac ruskim planovima za nastavak napredovanja prema Izjumu i Slovjansku. Veliku ulogu imao je novi načelnik Glavnog štaba Mihail Drapati, koji je proveo duboku reorganizaciju odbrane Donbasa. Formirane su dvije jasno određene zone odgovornosti kojima komanduju iskusni komandanti poput Andrija Bileckog i Denisa Prokopenka. Time Kijev nastoji sačuvati dva ključna grada u Donjeckoj oblasti – Kramatorsk i Slovjansk. Ruske snage, uprkos tome, nastavljaju napredovati na dobropoljskom pravcu. Ruska vojska nastavila je prodor i na zapadnom dijelu zaporoškog pravca, u okolini Orehova. Riječ je o veoma otvorenom terenu na kojem je napredovanje izuzetno teško, a cilj ruskog pritiska je zauzimanje tog grada. Ukrajina se istovremeno priprema za odbranu sjeverne granice kod Černigova i u Sumskoj oblasti. To područje posljednji put je napadnuto na početku ruske invazije, ali su ruske snage sada pokrenule nove manevre. Ukrajina zbog toga neposredno uz granicu priprema višeslojne odbrambene položaje. Ponovni prodor iz Bjelorusije ne smatra se vjerovatnim zbog niza razloga, a u ovom trenutku nisu realni ni veliki ruski pomaci na tom pravcu. Situacija bi se, međutim, mogla promijeniti ukoliko Rusija uspješno provede najavljenu mobilizaciju. Ruski ofanzivni pritisak tako se nastavlja na više pravaca, dok nova strategija masovne upotrebe bržih dronova predstavlja dodatni izazov za ukrajinsku protivzračnu odbranu.
IZVOR: oslobodjenje.ba