Islam u Evropi: BiH i region u zelenom, Poljska među rijetkim bijelim mrljama
Bosna i Hercegovina i veći dio Balkana boje se zeleno, dok Poljska upadljivo odskače kao jedna od rijetkih zemalja gotovo bez ijedne
Karta koju je objavio profil "geo.mapped", posvećen geografskim i demografskim vizualizacijama, posljednjih dana kruži društvenim mrežama i izazvala je veliko interesovanje – do sada je prikupila više od 11.000 lajkova i preko 3.500 komentara. Infografika prikazuje evropske regije obojene prema tome da li na njihovoj teritoriji postoji barem jedna džamija: zelenom bojom označene su regije s aktivnim džamijama, žutom one s napuštenim ili prenamijenjenim vjerskim objektima, dok sive površine označavaju regije bez ijedne džamije. Već na prvi pogled uočljivo je da je najveći dio zapadne, sjeverne i jugoistočne Evrope obojen zeleno, uključujući gotovo cijeli Balkan. Bosna i Hercegovina, kao zemlja s višestoljetnom islamskom tradicijom, na karti se ne izdvaja slučajno – prisustvo džamija ovdje nije novijeg datuma, već seže u period osmanske vladavine, kada su nastala djela poput Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu ili Ferhadije u Banjoj Luci, obnovljene nakon što je bila srušena tokom rata devedesetih. Slična slika, s dužom ili kraćom muslimanskom historijom, prisutna je i u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i na Kosovu, gdje žuta polja na karti – regije s napuštenim ili prenamijenjenim džamijama – svjedoče o burnoj historiji regije, uništavanju vjerskih objekata i migracijama stanovništva tokom prošlog stoljeća. Za razliku od Balkana, jedna zemlja na karti upadljivo odskače – Poljska, koja je gotovo u potpunosti obojena sivo, što znači da u velikoj većini njenih regija nema nijedne džamije. Razlog nije nedostatak muslimana kroz historiju, već specifičan i vrlo ograničen obim njihovog prisustva. Islam je u Poljskoj prisutan od kraja 14. stoljeća, otkako su se na sjeveroistoku zemlje naselile prve tatarske porodice, kojima je poljski kralj Jan III Sobieski krajem 17. stoljeća darovao sela Bohoniki i Kruszyniany. Nakon promjene granica poslije Drugog svjetskog rata, na teritoriji Poljske ostale su svega dvije historijske džamije – upravo u ta dva sela – dok su preostali pripadnici tatarske zajednice, danas procijenjeni na svega nekoliko hiljada ljudi, formirali manje molitvene prostore (mesdžide) u gradovima poput Varšave, Gdanjska i Bjalistoka. Ni u novije doba, za razliku od zapadnoevropskih zemalja koje su kroz imigraciju dobile veće muslimanske zajednice, Poljska nije bila značajna destinacija za muslimanske migrante, pa je broj džamija ostao minimalan u odnosu na veličinu zemlje i broj njenih regija. Taj kontrast – između dijela Evrope gdje je islam vjekovima ugrađen u lokalnu arhitekturu i svakodnevicu, i dijela gdje je ostao gotovo nevidljiv – upravo je ono što je kartu učinilo toliko dijeljenom. Vrijedi naglasiti da karta potiče sa profila posvećenog popularnim geografskim vizualizacijama na Instagramu, a ne od zvanične statističke ili akademske institucije, te uz objavu nije naveden konkretan izvor podataka o broju i lokaciji džamija. Opći obrazac koji prikazuje – dugu i vidljivu prisutnost islama na Balkanu naspram njegovog ograničenog traga u Poljskoj – u skladu je s poznatim historijskim činjenicama, no za precizne brojke i granice pojedinih regija čitaocima se preporučuje oprez, budući da se radi o ilustrativnoj, a ne zvaničnoj kartografskoj analizi.
IZVOR: oslobodjenje.ba