
Ko je HDZ-ov bivši general koji je s 1,42 promila izazvao tešku nesreću
Miljenko Filipović nakon saobraćajne nesreće podnio je ostavku na čelu HDZ-ove braniteljske zajednice, ali i dalje vodi Ured za korporativnu sigurnost HEP-a
Umirovljeni general Miljenko Filipović podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-ove Zajednice branitelja "Gojko Šušak" nakon saobraćajne nesreće u Zaprešiću, koju je izazvao vozeći pod utjecajem alkohola i u kojoj je teško povrijeđena 56-godišnja žena. Ipak, Filipović ostaje na drugoj značajnoj funkciji, mjestu predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost državnog HEP-a. Filipović je u HEP stigao 2018. godine, bez javnog konkursa. Iz kompanije su tada objasnili da je imenovan kao "ciljani kandidat", u skladu s internim propisom iz 2016. kojim se uređuje izbor i imenovanje na radna mjesta s posebnim ovlastima u društvima HEP grupe. Njegovo imenovanje obrazloženo je značajnim poslovnim iskustvom u oblasti sigurnosti na nacionalnom nivou, ali i korporativne sigurnosti. U HEP-u su to smatrali posebno važnim zbog činjenice da kompanija upravlja dijelom ključne nacionalne infrastrukture. Dvije godine kasnije pojavile su se informacije koje su otvorile pitanje je li Filipović ispunjavao sve formalne uslove za funkciju koju je dobio. Nacional je 2020. objavio interne dokumente HEP-a prema kojima njegove kvalifikacije nisu odgovarale svim propisanim uslovima za mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost. Prema tim dokumentima, direktor HEP-ovog Sektora za ljudske potencijale prije imenovanja upozorio je da Filipović nema potrebnu stručnu spremu niti propisani nivo znanja engleskog jezika. Filipović je imao srednju stručnu spremu i zvanje elektrotehničara, dok je za tu funkciju bila predviđena visoka stručna sprema. U biografiji je naveo poznavanje engleskog jezika na nivou A2, dok je HEP zahtijevao viši nivo. Uprkos tome, tadašnji predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić dao je saglasnost za njegovo imenovanje. HEP je Nacionalu odgovorio da je Filipović izabran kao ciljani kandidat zbog značajnog iskustva u nacionalnoj i korporativnoj sigurnosti te da njegovim zapošljavanjem nisu prekršeni Zakon o radu niti drugi zakonski propisi. Naveli su i da je policija nakon anonimne prijave 2018. godine izuzela dokumentaciju te da nepravilnosti nisu utvrđene. Filipovićevo ime povezivalo se s HEP-om i prije nego što je dobio rukovodeće mjesto u toj državnoj kompaniji. Nacional je 2015. objavio fotografije s neformalnog sastanka u zagrebačkom restoranu Vinodol kojem su, uz Filipovića, prisustvovali tada istaknuti HDZ-ovac Damir Krstičević, predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić, bivši član Uprave HEP-a i poduzetnik Ante Ćurković te zaposlenik kompanije Robert Vuk. Izvori Nacionala tvrdili su da se razgovaralo o mogućnosti da HEP otkupi projekt vjetroelektrana kod Zadra vrijedan gotovo 100 miliona eura. Krstičević je negirao da je organizovao sastanak i tvrdio da vjetroelektrane nisu bile tema s kojom je on imao veze. Filipović se tako s vrhom HEP-a sastajao tri godine prije nego što je dobio rukovodeću poziciju u kompaniji. Nova kontroverza pojavila se početkom 2020. godine, kada je Nacional, pozivajući se na interne dokumente i izvore iz HEP-a, objavio da je Filipović bio jedan od ključnih ljudi projekta pirotehničkih pregleda postrojenja kompanije. Dokumenti su pokazivali da je HEP samo za postrojenja HEP Proizvodnje povećao planirana sredstva za 30 miliona kuna, dok su izvori Nacionala tvrdili da bi ukupna vrijednost poslova na nivou cijele HEP grupe mogla dostići 100 miliona kuna. Isti izvori tvrdili su da su poslovi na području HE Dubrovnik i HE Peruća ranije obavljeni bez konkursa i na osnovu Filipovićevog usmenog naloga, a da je dokumentacija naknadno sređivana. Radilo se o tvrdnjama izvora Nacionala, dok su službeni dokumenti koje je ovaj sedmičnik objavio potvrđivali da je HEP donio odluku o izdvajanju 30 miliona kuna za pirotehničke preglede više postrojenja. Filipović se ponovo našao u fokusu u februaru 2020. godine, kada je objavljeno da je zaposlenima u poslovnom kompleksu HEP-a u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici zabranjeno fotografiranje i snimanje bez prethodnog odobrenja. Novi pravilnik bio je povezan s Uredom za korporativnu sigurnost na čijem je čelu bio Filipović. On je preko advokatice reagovao i odbacio tvrdnju da je lično donio odluku o zabrani, naglašavajući da je odluku donijela Uprava HEP-a. Kontroverze su nastavljene i ove godine. Nezavisni sindikat radnika HEP-a u maju je javno optužio Filipovića da je grupi od tridesetak radnika Elektrolike Gospić zabranio posjetu HE Dubrovnik. Radnici su, prema tvrdnjama sindikata, tokom sindikalnog izleta željeli posjetiti kolege i odati počast trojici radnika koji su 2019. poginuli u požaru u hidroelektrani. Zahtjev je proslijeđen Uredu za korporativnu sigurnost kojim rukovodi Filipović, nakon čega je posjeta odbijena, tvrdio je sindikat. Sindikat je tada iznio niz teških kritika na račun rada ovog ureda i ponovo podsjetio na okolnosti Filipovićevog zapošljavanja. O slučaju je izvještavao i Dubrovački vjesnik. Paralelno s poslovnom karijerom, Filipović je godinama bio aktivan u HDZ-u. Predsjednik stranačke Zajednice branitelja "Gojko Šušak" postao je 2014. godine, u vrijeme kada je HDZ predvodio Tomislav Karamarko, kojem je, prema ranijim navodima Indexa, bio blizak. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo stranke nije zaustavio njegovu političku karijeru. Filipović je ostao na čelu Zajednice i često učestvovao u političkim sukobima HDZ-a. Nakon neuspjelog glasanja o obuci ukrajinskih vojnika 2022. napao je dio branitelja i zastupnika u Hrvatskom saboru nazivajući ih "poslušnicima rusofila Milanovića". Zajednica koju je predvodio 2024. godine predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića nazvala je "ruskim Pinocchijem s tačno definiranim zadatkom". Filipović je u novembru prošle godine ponovo izabran za predsjednika Zajednice, a na izbornom saboru učestvovao je i Plenković. Filipović je rođen 1965. godine u Tomislavgradu, a prije rata u Hrvatskoj bio je pripadnik francuske Legije stranaca. Nakon povratka u Hrvatsku postao je jedan od zapovjednika Bojne Zrinski, a potom i prvi zapovjednik 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Tokom rata dva puta je ranjen. Njegova aktivna vojna karijera završila je 2000. godine. Bio je jedan od sedmorice tada aktivnih generala koji su potpisali Pismo dvanaestorice, kojim su javno istupili protiv onoga što su opisivali kao kriminalizaciju Domovinskog rata. Tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon toga ih je umirovio, smatrajući da su se aktivni oficiri nedopušteno uključili u politiku. Filipović je nakon vojne karijere radio u sektoru sigurnosti, između ostalog i u SINACO-u, tadašnjoj kompaniji iz INA grupe. Godinama kasnije zaposlen je u HEP-u bez javnog konkursa i uz pitanja o ispunjavanju formalnih uslova za radno mjesto, a na toj funkciji ostaje i danas. S čela HDZ-ove Zajednice branitelja otišao je nakon saobraćajne nesreće koja se dogodila jučer. Policija je utvrdila da je vozio s 1,42 promila alkohola. Tokom pretjecanja udario je u Mercedes, nakon čega se sudario s Alfa Romeom koji je dolazio iz suprotnog smjera. Vozačica Alfa Romea zadobila je teške povrede.
IZVOR: oslobodjenje.ba
